Turska: taktiziranje između supersila

Najnovija eskalacija sukoba između Rusije i Ukrajine se sa posebno velikom pažnjom prati sa druge strane Crnog mora: i sa Kijevom i sa Moskvom turska vlada održava bliske odnose, ali to postaje sve komplikovanije i teže.

Na veliko nezadovoljstvo ruske vlade predsjednik Redžep Tajip Erdogan u Istanbulu je primio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i time se jasno pozicionirao protiv Kremlja. „Branimo teritorijalni integritet Ukrajine i njen suverenitet", istakao je Erdogan nakon sastanka. Dvojica šefova država su takođe najavili da će produbiti ekonomsku saradnju.

Ukrajina je važan partner sa kojim Ankara sklapa unosne poslove – pa tako i kada je riječ o naoružanju: prošle godine dvije zemlje su potpisale ugovor o isporuci šest turskih borbenih i izviđačkih letjelica tipa Bajraktar TB2, uključujući tri kopnene kontrolne stanice.

Već skoro pet godina Turska razvija program bespilotnih letjelica. Te dronove turska vojska koristi u brojnim sukobima i oni su se pokazali kao veoma efikasni. S obzirom da je Ukrajina od 2014. godine u oružanom sukobu sa velikim susjedom Rusijom, dronovi turske proizvodnje su veoma zainteresovali Kijev.

"To strašno smeta Rusiji"

Legitimno je što Turska podržava Ukrajinu u borbi protiv separatizma, smatra Mitat Čelikpala sa Univerziteta Kadir-Has u Istanbulu. “Ali to strašno smeta Rusiji”, kaže stručnjak za međunarodne odnose.

Čelikpala zato smatra da je ta politika riskantna: "Turska je 2015. godine iskusila koliko bolne mogu da budu ruske sankcije.“ Nakon što je u novembru 2015. godine turska protivavionska raketa oborila jedan ruski borbeni avion u tursko-sirijskom pograničnom području, ruska vlada je Turskoj uvela kazene carine i otežala putovanja ruskih turista u tu zemlju.

Ali ne samo u istočnoj Ukrajini, već i u građanskom ratu u Libiji, u sukobu oko područja Idlib na sjeverozapadu Sirije, kao i u azerbejdžansko-jermenskom sukobu na području Nagorno-Karabah, Ankara i Moskva imaju suprotne interese.

SAD i Turska: teški odnosi

I sa supersilom SAD u posljednje vrijeme je bilo brojnih sukoba interesa. Naročito je maj 2019. godine bio veliki test za odnose sa Vašingtonom: članica NATO, Turska, odlučila je da svoj vazdušni prostor čuva ruskim sistemom protivraketne odbrane S-400. Prijetnje sankcijama, pa čak i ultimatum, slabo su uticali na odluku turskog predsjednika – Turska je kupila rusko naoružanje. To nija bila uvreda samo za Vašington, veći i za čitav NATO – na kraju krajeva Rusija važi za geostrateškog protivnika transatlantskog vojnog saveza.

Bivši predsjednik SAD Donald Tramp dozvolio je da Turska prođe nekažnjeno – Vašington do danas nije uveo sankcije. Stručnjaci smatraju da Trampov nasljednik neće biti tako popustljiv prema Ankari. Jer Džo Bajden je poznat po svom kritičkom stavu prema turskom predsjedniku, kojeg smatra autokratom.

Za koju stranu će se odlučiti Ankara?

Ali ukrajinski sukob bi mogao da bude šansa za ponovno zbližavanje dvije zemlje. Poput Erdogana, i američki predsjednik Bajden je takođe obećao „nepokolebljivu posvećenost Sjedinjenih Država suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine".

„Napetosti između Zapada i Rusije će se u budućnosti zaoštravati. I Zapad će htjeti da ima Tursku na svojoj strani“, prognozira Čelikpala. Međutim, Ankara bi najprije morala da se oslobodi američko-ruske dileme i da eventualno prihvati sankcije Moskve.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu