Turska razmatra vojne opcije u Siriji
29. august 2013Turska razmatra opciju da se uključi u međunarodnu koaliciju protiv režima u Siriji, predvođenu SAD-om, priopćili su vladini dužnosnici u utorak (27.08.2013). Međutim, veliki sigurnosni rizici, kao i pravni i politički izazovi, ograničavaju prostor za takvo djelovanje turske vlade.
Ako se formira međunarodna koalicija protiv sirijskog režima, Turska je spremna da se u nju uključi, rekao je turski vicepremijer Bulent Arinč. "Međunarodna koalicija će vjerojatno biti sastavljena od 20 ili 25 zemalja. Turska bi se priključila sa željom da se prekine masakr u Siriji", dodao je Bulent Arinč, i dao do znanja da bi uključenje Turske uslijedilo isključivo iz humanitarnih razloga.
Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu je nazvao napad hemijskim bojnim otrovima "napadom protiv čovječnosti" i naglasio da jedan ovakav zločin "ne može proći nekažnjeno". On je ponovio da je za Ankaru prioritet postizanje jedinstvenog stajališta oko Sirije u Vijeću sigurnosti UN-a. No, Ankara je sve više frustrirana nedjelotvornošću Vijeća sigurnosti UN-a.
Pred teškim odlukama
Više od dvije godine, Turska poziva UN na intervenciju u Siriji i uspostavu zone zabrane leta. Sada, kada se očekuje intervencija u Siriji predvođena američkom vojskom, i Turska mora razmotriti svoje planove o mogućim akcijama protiv sirijskog režima.
"Turska želi igrati važnu ulogu u budućim zbivanjima". "No, mnoge stvari još nisu jasne. Politički i vojni razgovori saveznika i dalje traju", kaže za DW novinar Serkan Demirtas.
Turska granica sa Sirijom duga je 910 kilometara. Sukobi tokom posljednje dvije i pol godine imali su negativan uticaj na sigurnosnu situaciju u turskom pograničnom području i predstavljali su nove prijetnje za ovu zemlju, inače članicu NATO-a.
Promatrači situacije u Turskoj ističu da bi se sigurnosna situacija u zemlji mogla dodatno pogoršati, ukoliko Turska bude direktno sudjelovala u vojnim operacijama zajedno s međunarodnom koalicijom. Moguća osveta sirijskog režima, koji bi mogao posegnuti i za hemijskim oružjem i dalje stvara zabrinutost kod političkih i vojnih vođa u Turskoj.
U slučaju vojne intervencije, od Ankare će se očekivati pomoć u oblasti obavještajnog rada ali i humanitarne i logističke podrške. Turska vlada će vjerojatno morati otvoriti svoje vojne baze za savezničke trupe. U Turskoj se nalaze dvije NATO baze, koje su najbliže Siriji. To su Inčirlik i Izmir. Strateška važnost baze pored grada Incirlika se pokazala i tokom američkih napad na Irak 1990.
Pravne i političke promjene
Iako bi otvaranje baze kod Inčirlika bio jedan od načina na koji bi turska vlada mogla podržati međunarodnu koaliciju, pravno i politički gledano, Turska je tu vrlo ograničena.
Prema sporazumu iz 1980. između SAD-a i Turske i dodatnom protokolu, koji definira pravila o korištenju baze kod Inčirlika od strane SAD-a za vojne napade, mora postojati ili odluka Vijeća sigurnosti UN-a ili NATO-a, koja bi bili pravna osnova za operacije", kaže Cagri Erhan, profesor na Sveučilišu u Ankari, u razgovoru za DW.
Ako ni NATO ni Vijeće sigurnosti ne odobre izvršavanje vojnih operacija, dolazak američkih ili koalicionih snaga u Tursku mora odobriti turski parlament. U utorak je zamjenik premijera Arinč rekao da vlada planira novu rezoluciju, prema kojoj bi se Turska mogla pridružiti međunarodnoj koaliciji, kako bi se zaustavilo ubijanje u Siriji. No, opozicija tvrdi da takav potez nije u skladu sa ustavom.
"Bilo kakva intervencija bez autorizacije UN-a, mogla bi prouzrokovati regionalni požar", upozorava Faruk Logoglu, iz opozicione Republikanske narodne stranke (CPH). Turska prvo mora sačekati izvještaj UN-ovih stručnjaka o napadu hemijskim oružjem u Siriji, a onda i odluku Vijeća sigurnosti UN-a"
Autor: Martin Kübler / Svjetlana Rezo
Odg. urednica: Jasmina Rose