Turska razmatra slanje trupa u Siriju

Ankara je odustala od svog početnog stava "bez mene" i odbijanja da učestvuje u međunarodnoj koaliciji protiv Islamske države (IS), predvođenom Sjedinjenim Američkim Državama. Ona sada podržava ovu koaliciju i istovremeno ne želi da se odrekne sopstvenih interesa u Siriji. "Za Ankaru u Siriji i dalje ostaje najveći problem - Asadov režim", kaže kolumnista dnevnog lista Vatan Okaj Gonensin u razgovoru za DW. Moguće je da je Vašington obećao Ankari snažniji angažman protiv Bašara al Asada. Zauzvrat je Erdogan obećao da će uzeti učešća u Alijansi.

Jer, opasnost zbog borbi Kurda i pripadnika Islamske države na sirijskoj granici u blizini grada Kobani i prijetnji IS-a napadima u Turskoj, natjerala je Ankaru da nedjeljama razmatra odluku o eventualnom priključenju međunarodnom savezu protiv džihadista. Tek nakon posjete Njujorku tokom Generalne skupštine UN, predsjednik Redžep Tajip Erdogan je najavio radikalni zaokret što je objasnio riječima: "Uslovi su se promijenili".

Erdogan želi tampon zonu

Sada Erdogan traži produžetak napada na pripadnike Islamske države u Siriji. No, tu su i sljedeći zahtjevi: zabrana leta nad jednim dijelom Sirije i formiranje tampon zone na sirijskom tlu. O tome je Erdogan, kako je saopštio proteklog vikenda, razgovarao sa američkim predsjednikom Barakom Obamom. Stav svoje zemlje je pak iznio nešto ranije u Njujorku. Kolumnista lista Vatan, Gonensin i drugi posmatrači ne sumnjaju da je u razgovoru u Njujorku između Erdogana i predstavnika američke vlade bilo riječi i o borbi protiv Asada.

Turski paralment bi, nakon duge ljetnje pauze, u četvrtak (02.20.) trebalo da raspravlja o zakonu kojim bi se omogućilo učestvovanje vojnih snaga u Siriji. Ono što će stajati u samom zakonu nije poznato, ali bi istovremeno trebalo postaviti osnove i za moguću intervenciju u Iraku. Erdogan vrši pritisak na SAD da se ne ograničavaju samo na napade bespilotnim letjelicama na pripadnike tzv. Islamske države, kaže Ojtun Orhan ekspert za Bliski istok iz ankarskog Centra za strateške studije Bliskog istoka (Orsam).

Neograničiti se na IS

Političari turske vlade naglašavaju da su brutalnost Asadovog režima u Siriji kao i diskriminacija sunitskih muslimana u Iraku, kojim dominiraju šiiti, proteklih godina doveli do radikalizacije što je samo dunulo vjetar u leđa ekstremistima. A to mora prestati, kaže Erdgoan.

Jedan od važnih koraka je jačanje ne-džihadističkih snaga u sirijskoj opoziciji. Turski list Vrensel izvještava o tome kako bi sirijske jedinice iz Slobodne armije Sirije, osnovane na turskoj teritoriji, mogle da budu opskrbljene oružjem i obučene upravo u tampon zoni koju zahtijeva Erdogan. U tampon zoni bi takođe mogli da budu zbrinuti i oni Sirijci kojima je potrebna pomoć, bez da dolaze u Tursku u kojoj u ovom trenutku boravi milion i po Sirijaca.

Kurdi nepovjerljivi

Ali, pozivi na formiranje tampon zone nailaze na nepovjerenje Kurda s obje strane granice. No, Kurdi na potez Ankare gledaju sumnjičavo jer smatraju da ona radi protiv njihove težnje za autonomijom. Hasip Kaplan iz kurdske partije u Turskoj HDP optužuje vladu da stvaranjem tampon zone želi da osvoji kurdsku autonomnu oblast Rojava. List Evrensel citirao je šefa kurdske samouprave u gradu Kobani koji kaže kako je Ankara namjerno navela da je u zemlji mnogo veći broj izbjeglica nego što to zaista jeste kako bi dala legitimitet svojim nastojanjima za stvaranjem tampon zone u sirijskim oblastima.

No, da li će i na koji način biti uspostavljena tampon zona, još je nejasno. Ostalo je neodgovoreno i pitanje, koje će zemlje - osim Turske - preuzeti vojno obezbjeđivanje zone. Ali, Erdogan ne želi da odustane od svog plana. Jer, kaže on, IS ne može biti pobijeđen samo napadima iz vazduha. "Bez kopnene ofanzive ni jedno mjesto nije sigurno."