1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaTurska

Turska pred Erdoganovim "posljednjim izborima"

Burak Ünveren
31. mart 2024

Predstojeći lokalni izbori mogli bi imati veliki uticaj na budućnost Turske. Jer nije riječ samo o 81 gradonačelniku, već i o političkoj sudbini predsjednika Erdogana ali i turske opozicije.

https://p.dw.com/p/4e622
Kandidat AKP-a za gradonačelnika Istanbula Murat Kurum sa predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom (Redžep Tajib Erdoan)
Kandidat AKP-a za gradonačelnika Istanbula Murat Kurum sa predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom (Redžep Tajib Erdoan)Foto: Pelin Ünker/DW

Kada 63 miliona birača 31. marta budu birali gradonačelnike u 81-om turskom gradu i opštini, to će posebno za jednu osobu biti istorijski lokalni izbori:  za turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. On je s tim u vezi govorio o svojim  "posljednjim izborima",  prije nego što prenese odgovornost na sljedeću generaciju. Erdogan bi, zapravo, trebao u penziju za četiri godine, jer se, prema Ustavu, ne smije ponovo kandidirati za predsjedničku funkciju. Međutim, Erdoganov bliski saradnik u parlamentu, Bekir Bozdag, već spominje promjenu Ustava, kako bi se predsjedniku omogućio još jedan mandat. Tu je i javna zamolba Erdoganovog ultranacionalističkog saveznika Devleta Bahcelija, koja je glasila: "Ne smiješ ostaviti turski narod!"

Erdogan (Erdoan) drži predizborni govor u Adani (25.2.2024.)
Erdogan (Erdoan) drži predizborni govor u Adani (25.2.2024.) Foto: TUR Presidency/Murat Cetinmuhurdar/Anadolu/picture alliance

Istanbul kao politički trampolin

Erdoganova politička karijera dobila je zamah 1994. godine njegovim izborom za gradonačelnika Istanbula. I tu je njegova stranka AKP doživjela poraz na posljednjim lokalnim izborima. "U Istanbulu nam je nažalost propalo pet godina", žalio se Erdogan prije nekoliko sedmica. Sada AKP treba prevladati sramotu iz 2019. godine. Tada su opozicione stranke postigle istorijsku pobjedu: Nakon 25 godina, uspjelo im je da povrate jedanaest gradova iz ruku islamista - među njima Istanbul i glavni grad Ankaru. Za tadašnji poraz predsjedničke stranke bilo je zaskužno mnogo faktora, ali jedan čovjek je bio u prvom planu: Ekrem Imamoglu, izabrani gradonačelnik Istanbula iz Republikanske narodne stranke CHP. Njegova pobjeda ili poraz na predstojećim 31. marta mogli bi odrediti budućnost Turske.

Kada bi i ovaj put pobijedio, Ekremove šanse za kandidaturu na predsjedničkim izborima za četiri godine bitno bi se povećale, prognozira Berk Esen sa Univerziteta Sabanci: "Po mom mišljenju, Imamoglu je najbolji mogući kandidat opozicije za poraz Erdoganove moćne mašinerije. On posjeduje neophodne osobine da okupi većinu iza sebe. Može osvojiti glasove vrlo različitih društvenih grupa. Ima potencijal da privuče konzervativne, lijeve, kurdske pa čak i pro-Erdoganove birače", kaže istanbulski politički analitičar. Imamoglu se čak pozicionira kao direktni konkurent Erdoganu u svojoj izbornoj kampanji, dodaje Esen: "Imamoglu koristi ove izbore da direktno napadne Erdogana."

Ekrem Imamoglu je 2019. izvojevao istorijsku pobjedu protiv Erdogana
Ekrem Imamoglu je 2019. izvojevao istorijsku pobjedu protiv ErdoganaFoto: Presseabteilung von Ekrem İmamoğlu

Biće tijesno

Međutim, anti-AKP bloku 31. marta neće biti lako. Rezultati ankete ORC-instituta za istraživanje javnog mnijenja pokazuju da u Istanbulu samo 1,2 posto glasova razdvaja Imamoglua i AKP-ovog kandidata Murata Kuruma.

Ko vlada ovim megapolisom, od presudnog je značaja za zemlju: Otprilike petina svih Turaka živi u regiji Istanbula, a polovina turskog izvoza i 56 posto uvoza ide preko ove metropole. Nakon Erdoganove pobjede na predsjedničkim izborima 28. maja 2023., došlo je do raspada koalicije opozicionih stranaka, što je dovelo do gubitka povjerenja među njihovim biračima, objašnjava Esen. "S obzirom na tu fragmentaciju i unutarstranačke borbe u opoziciji, postoji politička apatija i očaj."

Njemačka: navala azilanata iz Turske

Prošle godine, opozicija protiv Erdogana nastupila je sa zajedničkim kandidatom, ali to nije bilo dovoljno. Danas je opozicija ponovo fragmentirana: Tri najveće opozicione stranke - CHP, nacionalistički IYI i kurdski DEM - nastupaju svaka sa svojim kandidatima. Erdogan je 1994. postao gradonačelnik, iako je dobio samo oko 25 posto svih glasova. Njegova četvorica protivnika dobili su 22, 20, 15 i 12 posto. Mnogi danas strahuju da bi Erdoganov kandidat za Istanbul, Murat Kurum, ponovo mogao profitirati od nejedinstvene opozicije.

Za razliku od 2019., protivnici Erdogana se danas osjećaju manje motivirano, kaže Ulas Tol, direktor istraživačkog instituta CORE. "Do 2019. godine, Erdoganova stranka vladala je tim velikim gradovima, a opozicija je imala krajnji cilj - pobijediti na izborima. U međuvremenu, oni koji ne glasaju za Erdogana, su u stanju ekstremno politizirane emocionalnosti pa sve do odustajanja od politike."

Uprkos svim gubicima, Erdoganova stranka AKP i dalje uživa veliku podršku u društvu
Uprkos svim gubicima, Erdoganova stranka AKP i dalje uživa veliku podršku u društvuFoto: Markku Ulander/Lehtikuva/dpa/picture-alliance

Istorijska prilika

Ovi lokalni izbori će pokazati "u kojem smjeru bi autoritarni sistem u Turskoj mogao evoluirati u narednim godinama", kaže politički analitičar Esen. "Erdogan želi na ovim izborima oslabiti ili se potpuno riješiti mogućih konkurenata za 2028. Ako mu to uspije, turska opozicija bi bila još manje konkurentna nego danas. Možda situacija u Turskoj nije usporediva s Rusijom, ali jeste s Venezuelom: Tamo se redovno održavaju izbori, ali opozicija nema šanse da pobijedi. Da bi se to spriječilo u Turskoj, ovi izbori su od presudne važnosti za opoziciju."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu