Trumpov drastični zaokret u izbjegličkoj politici

Kao što je najavio u izbornoj kampanji, Trump će u izbjegličkoj politici povesti oštar kurs. On će sada potpisati dekret o preustroju američke izbjegličke politike.

Planirano je da se na 120 dana obustavi prihvat izbjeglica, kako bi se ispitalo koje zemlje iz kojih dolaze izbjeglice mogu biti ocijenjene kao sigurne a koje ne. Pored toga, prihvat izbjeglica iz Sirije mora se kompletno i trajno obustaviti. U narednoj fiskalnoj godini je očito planirano da se prihvat izbjeglica ograniči na 50.000 umjesto na 110.000 kako je to odlučio bivši američki predsjednik Obama.

Ovim dekretom Trump ispunjava centralno ali i sporno obećanje koje je dao u svojoj predizbornoj kampanji. Kao kandidat je najavio „extreme vetting", dakle "ekstremnu provjeru" izbjeglica pred ulazak u SAD. Zahtjevom za generalnom obustavom ulaska muslimana u SAD, on je dospio na naslovne stranice. Kasnije se malo distancirao od te izjave i preformulisao je u zabranu za izbjeglice iz zemalja od kojih prijeti velika teroristička opasnost.

Dekret od velikog dejstva

Za razliku od prethodno potpisanih dekreta, koji po mišljenju stručnjaka imaju više simboličan karakter i neznatne političke posljedice, Dekret o izbjeglicama će imati veliko dejstvo i predstavljaće preokret u američkoj izbjegličkoj politici.

„To je potpuno zakonito", kaže Cristina Rodriguez, ekspertica međunarodnog prava sa Univerziteta Yale. Ona dodaje da predsjednik ima pravo da samostalno bez Kongresa odlučuje o useljeničkoj politici. Na pitanje koje se istorijske paralele mogu povući u kontekstu promjene kursa u izbjegličkoj politici, Rodriguez spominje period nakon terorističkih napada 11. septembra, kada je opao broj izbjeglica i 2. svjetski rat. „Na početku 2. svjetskog rata SAD je vratila evropske Jevreje nazad u Evropu da bi oni onda bili ubijeni u holokaustu, što je ostala kao trajna nacionalna sramota."

Bivši američki ambasador u Siriji, Robert Ford, smatra međutim potpuno normalnim da nova američka vlada preispituje dosadašnji sistem prihvata izbjeglica u kontekstu mogućih poboljšanja. Isto je tako razumljivo da zbog situacije u Siriji postoje sigurnosne nedoumice u pogledu sirijskih izbjeglica.

Ford, koji predaje na Univerzitetu Yale, kaže za DW da postoji „temeljit i dobro osmišljen sistem uz uključenje tajnih službi za provjeru svakog sirijskog izbjeglice, koji dođe u SAD". Pored toga SAD, s obzirom na geografski položaj, imaju taj luksuz da za razliku od Evrope, mogu provjeriti svakog izbjeglicu prije njegovog ulaska u avion.  

I ekspertica za međunarodno pravo Rodriguez opisuje dosadašnji sistem provjere kao sistematičan i dugotrajan. To je i razlog zbog čega SAD po glavi stanovnika u poređenju sa zemljama kao što je Kanada, bilježi tako mali broj prihvaćenih izbjeglica. Planirano zaoštravanje izbjegličke politike je stoga, po mišljenju ove ekspertice, „dramatična i pretjerana reakcija na moguće sigurnosne izazove". "To je prije svega politički potez a ne sigurnosni, kakvim se želi prodati američkoj javnosti."

Voda na mlin ekstremista

Bivši ambasador Ford naglašava da bi se planirana trajna zabrana prihvata sirijskih izbjeglica mogla sigurnosno-politički pokazati kontraproduktivnom za SAD. „Suspenzija prihvata sirijskih izbjeglica na neodređeno vrijeme mogla bi pojačati utisak da su Amerikanci protiv muslimana-sunita a time i sukrivci za ubijanje civila."

Taj narativ, ističe Ford, pomaže džihadistima u srednjoročnoj i dugoročnoj regrutaciji simpatizanata i otežava potiskivanje islamističkog ekstremizma. Suzbijanje tog ekstremizma je predsjednik Trump naveo kao jedan od glavnih ciljeva svoje vlade.

Fordov savjet Trumpovoj vladi bi bio "da njegova administracija dobro razmisli kako da se ophodi prema izbjegličkoj problematici". Profesorica sa Univerziteta Yale Rodriguez bira manje diplomatske riječi."Sve je u rukama predsjednika. No to je tako dramatičan preokret u izbjegličkoj politici da se nadam da će ljudi pružiti otpor".