Trump povećava pritisak na Kinu
7. maj 2019
"Mi smo sada ponovo u sred trgovinskog rata". Ovo je bio komentar Thomasa Altmanna, trgovca akcijama iz tvrtke QC Partners, u ponedjeljak ujutro. Čini se da njegova procjena nailazi na potvrdu u najmanju ruku na berzama u Aziji: U Šangaju je u ponedjeljak tamošnji index dionica pao za gotovo 5,6 posto što je najveći dnevni pad zabilježen od februara 2016. godine.
Istog dana je index Shenzen Composite izgubio 5,8 posto, Hang Seng u Honkongu 2,9 posto. U Frankfurtu Dax jedva da je prošao bolje: nekoliko minuta nakon otvaranja berze iznosio je minus 1,7 posto.
Pregovori o sporazumu o trgovini napreduju presporo, napisao je američki predsjednik Donald Trump na svom profilu na twitteru obrazlažući time uvođenje novih carina. Kina pokušava ponovo pregovarati što on ne želi dopustiti, rekao je Trump. Pri tome je Trump prethodnih sedmica u više navrata pohvalio tok pregovora o sporazumu o trgovini sa Pekingom. Preokret u mišljenju američkog predsjednika je stoga iznenađujući. Tek prošle sedmice je održana nova runda pregovora sa Pekingom. Ona bi trebala biti nastavljena ove sedmice u Washingtonu.
Da li će do toga doći sada je neizvjesno. Kina očito razmatra da zbog najavljenog uvođenja novih kaznenih carina prekine trgovinske pregovore sa SAD. Sredinom sedmice bi kineski zamjenik premijera i vođa pregovora Liu He trebao otputovati u Washington sa delegacijom koju čini 100 članova. To je sada "vrlo nevjerojatno", napisao je glavni urednik "Global Timesa", kojeg izdaje Komunistička partija.
Zvanično se u Pekingu može čuti da kineska strana radi na tome da situaciju razumije, kako je izjavio glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova u ponedjeljak. Istodobno, kako je rekao, kineski pregovarački tim se priprema na to da "krene na pregovore u SAD". Glasnogovornik nije rekao da li će na pregovore otputovati i šef pregovaračkog tima Liu He.
Trumpova odluka je, kako smatra analitičar Jeffrey Halley iz Singapura, dovela do toga da su početkom sedmice pale cijene nafte za više od dva procenta dok je kineska valuta yuan izgubila na vrijednosti za jedan posto u odnosu na dolar.
Predsjednik SAD je prije deset mjeseci uveo posebne carine od deset posto na određenu robu iz Kine u obimu od 200 milijardi dolara i signalizirao moguće povećanje na 25 posto. Prošlog decembra su međutim na marginama Samita G 20 u Buenos Airesu obje strane postigle dogovor o privremenom primirju i donijele odluku o početku pregovora.
Za dalji uvoz u obimu od 450 milijardi dolara carina već iznosi 25 posto. Uvoz robe u vrijednosti od više stotina milijardi dolara najprije je bio oslobođen carina. To će se međutim u kratkom roku promijeniti, napisao je Trump na Twitteru. Kina uvozi manje robe iz SAD nego obrnuto. Kao posljedica toga su kaznene carine na kineskoj strrani ograničenije.
Bolji pristup tržištu, bolja zaštita
Okidač ovog trgovinskog konflikta je zahtjev vlade u Washingtonu upućen Pekingu da dozvoli više pristupa tržištu u Kini. SAD tako žele postići smanjenje američkog trgovinskog deficita kao i bolju zaštitu od krađe duhovnog vlasništva i prisilnog transfera tehnologije za američka preduzeća koja djeluju u Kini. Ovaj konflikt mjesecima opterećuje globalnu ekonomiju.
Predsjednik renomiranog Peterson Instituta za ekonomska istraživanja u Washingtonu, Adam Posen, kritizira nedavni potez: "Trumpova akcija neće postići ništa. Ona neće potaknuti američki privredni rast ili povećati zapošljavanje", rekao je on listu "Die Welt". "Umjesto toga će američka domaćinstva takoreći biti oporezovana", rekao je on.
Pozadina je činjenica da američka preduzeća, preko kojih se odvija najveći dio kineskog uvoza u SAD, pokušavaju više carine nadoknaditi većim cijenama koje plaća krajnji potrošač. Tako primjerice tokom jedne godine za 12 procenata rastu cijene mašina za veš u SAD. To je pokazala istraga američkog Kongresa u februaru.
Američki proizvođač traktora Deer, prema vlastitim navodima, u ovoj godini računa sa povećanjem troškova za sirovine zbog povećanja carina u visini od 100 miliona dolara. Zbog toga ovo preduzeće želi smanjiti troškove i povećati cijene.
Za američki budžet su međutim carine dodatni izvor prihoda. Prihodi su u oktobru 2018. godine u poređenju sa prethodnom godinom porasli za oko 40 procenata, na 5,5 milijardi dolara, izvijestio je New York Times.
ar/qu/uh/gri/zi (dpa, rtr, afp)