Troškovi ujedinjenja Njemačke – vrtoglavi broj sa 12 nula

U tekstu pod naslovom „Broj sa 12 nula“ sedmičnik Zeit ocjenjuje da je odgovor na pitanje koliko je Njemačku koštalo ponovno ujedinjenje u političkom smislu toliko delikatan, da brojni ekonomisti radije šute. Pri tome je ipak vrijeme da se svede račun, ocjenjuje list. „Koliko je njemačkih maraka i eura Zapad uložio u istok da bi se prevazišlo više od 40 godina socijalizma? U Njemačkoj postoji niz naučnika koji su se intenzivno bavili ovim pitanjem. Oni su izvršili procjenu novčanih tokova, koji su iznosili milijarde, i od tih podataka napravili ogromne excel tabele."

Zeit navodi da podatak, koji se pobrinuo za trenutnu ogromnu buru negodovanja, potiče od Klauda Schroedera sa Slobodnog univerziteta u Berlinu. Ovaj sociolog je izračunao da je ujedinjenje do 2014. godine koštalo u netto iznosu skoro dva biliona eura. „To se u vremenima, u kojima se jedna jedina banka spašava sa sijaset milijardi eura, može brzo primiti k znanju sliježući ramenima. Ipak u relanosti se ova suma teško može i zamisliti: Dva biliona je broj sa 12 nula. Drugi naučnici čak računaju sa još većom sumom. Ako se ovom iznosu primjerice dodaju kamate i kamate na kamate onda se dođe do oko tri biliona eura.“ No unatoč svom uloženom novcu bilans je sljedeći:

„U godini, u kojoj se obilježava 25 godina od promjena, brutonacionalni proizvod po glavi stanovnika na istoku još uvijek nije dostigao čak ni trećinu zapadnog nivoa, procjenjuje njemački Institut za ekonomska istraživanja. Produktivnost po zaposlenom? Iznosi tek 79 posto zapadne vrijednosti. Lista primjera se može nastaviti bilo da je riječ o plaćama, procentu nezaposlenih ili imovini: istočni Nijemci su stalno u lošijem položaju. Da bi se to pojasnilo priča o novcu je tek mala, ali ne nevažna kockica. Kredo ekonomista glasi: Novac je morao biti utrošen, ali na drugi način“, navodi Die Zeit.

DDR nije bio insolventan, ali ni sposobni za dugoročno preživljavanje

Die Welt piše o tome da Demokratska Republika Njemačka u stvarnosti ipak nije bila insolventna.

„Privreda se nalazila u lošem stanju, industrija je bila zastarjela, proizvodni pogoni su zatvarani. No zemlja još uvijek nije bila prezadužena,“ piše Die Welt.

„Ovisno o različitima istraživačima i autorima procjenjuje se i stanje zaduženosti DDR-a na kraju njegovog postojanja. Sa, kako se pretpostavlja, oko 85 posto zaduženost je u to vrijeme doduše bila relativno velika, ali zemlja ipak nije bila prezadužena. Grčka danas u financijskom smislu stoji znatno lošije. Samo stabiliziranje financijskog stanja nije išlo ruku pod ruku sa poboljšanjem životnih uvjeta i ekonomskog stanja. Naprotiv: Stanje je postalo teže već 1981. godine. Tada je Sovjetska unija zbog vlastitih problema „bratskom narodu“ u Istočnoj Njemačkoj smanjila isporuku nafte sa 19 na 17 miliona tona. Za DDR je to bila katastrofa. Sve molbe i prosjačenja kod Rusa nisu pomogle. „Ekonomski kolaps se nazirao 1981. godine, a 1983. je postao očit“, rekao je kasnije bivši Ministar privrede DDR-a Guenter Mittag,“ piše Die Welt, ocjenjujući da bi DDR bez ponovnog ujedinjenja Njemačke, skliznuo u ekonomsku katastrofu sa nesagledivim posljedicama jer dugoročno nije bio sposoban da sam preživi.