Tri istorijska pitanja za Zapadni Balkan
24. oktobar 2014Pozicija EU, prema kojoj u narednih pet godina neće biti novog proširenja, nije nešto čega bi Balkan, usljed prevelikog razmatranja tog stava, trebalo da se uplaši. „Ako je Evropa odlučila da vrijeme iskoristi za unutrašnju konsolidaciju mi moramo da uradimo isto na Zapadnom Balkanu“, poručio je u Briselu ministar spoljnih poslova Kosova, Enver Hodžaj. Hodžaj smatra da Zapadni Balkan u narednih pet godina ima dovoljno „domaćeg zadatka“ koji mora da završi. U pitanju su, prema njegovim riječima, „tri istorijska izazova regiona“, a jedan od njih je i funkcionalnost BiH: „Moramo da na plan stavimo konsolidaciju regiona. U tom cilju moramo da riješimo ključna bilateralna pitanja na Zapadnom Balkanu. Jedno od njih je pitanje imena između Skoplja i Atine. Zatim je tu pitanje odnosa između entiteta u BiH. Priština je tu vrlo zabrinuta jer je postojanje funkcionalne i jake države bitno bilateralno pitanje. Kao treći istorijski izazov vidim dijalog u cilju normalizacije odnosa Beograda i Prištine“, izjavio je Hodžaj. Kao zajedničku boljku regiona na putu ka EU, Hodžaj je naveo i privredni rast i razvoj zemalja Zapadnog Balkana naglasivši da je, pored drugih bitnih reformi, privredni razvoj društva u regionu neophodan preduslov za napredak ka EU: “Dok je na nama političarima da vršimo pritisak na zemlje čalnice i evropske institucije da se nastavi sa proširenjem, zadatak svih jeste da se fokusiramo na to kako da poboljšamo svakodnevni život građana zemalja u regionu“, dodao je ministar spoljnih poslova Kosova, uz očekivanje da bi u 2020. godini zemlje Zapadnog Balkana mogle da budu u mnogo boljoj situacijii, kao unutar samog regiona tako i u odnosu na EU.
Cilj Prištine „mirovni sporazum“ sa Beogradom
Šef diplomatije Kosova u Brisel je došao iz Beograda gdje je prisustvovao regionalnom sastanku ministara spoljnih poslova i ekonomija zemalja Zapadnog Balkana. Kaže da mu je, to prvi put, poslije 25 godina, da se „vratio u Beograd“. Svoju posjetu Srbiji ocjenjuje kao „više od normalizacije odnosa“, kao znak „relaksacije i pomirenja“:„Još mnogo toga moramo da razmotrimo i riješimo, ali sama činjenica da su moje kolege iz Vlade u Beogradu bile u mogućnosti da me prime jeste znak nove faze odnosa između dvije zemlje“, smatra Hodžaj. Priština je, prema njegovim riječima, zainteresovana da, upravo u periodu moguće „konsolidacije odnosa u regionu“, u narednih tri do pet godina, riješi neka od najvažnijih otvorenih pitanja sa Beogradom. Dosadašnji dijalog između Beograda i Prištine, prema Hodžajevim riječima, odnosio se uglavnom na pitanje sjevera Kosova i njegovu integraciju u ostatak Kosova, dok bi nastavak dijaloga trebalo da se bavi bilateralnim temama:„Mi smo u Prištini već sastavili tzv „non-paper“ (nezvanični dokument), a čim se sastavi nova kosovska Vlada izaćićemo sa akcionim planom kako da do 2017. Ili 2020. godine riješimo otvorena bilateralna pitanja.“ Odgovarajući na pitanje Dojče Vele- a koja su to za Kosovo najvažnija otvorena pitanja sa Srbijom, Hodžaj navodi razgraničenje, pitanje penzija i dijalog na pomirenju i razumijevanju dva društva, srpskog i albanskog:“Činjenica da smo postigli dogovor oko zajedničkog upravljanja granicama (IBM) i da smo prije dva mjeseca postigli sporazum o izgradnji trajnih objekata na prelazima koje finansira Evropska komisija, govori da su Beograd i Srbija prihvatili realnost nezavisnosti Kosova i njegovog postojanja“, ocjenjuje Hodžaj, navodeći da je Kosovo završilo demarkaciju granica sa Makedonijom i da će to uskoro biti završeno i sa Podgoricom:“Dijalog ( Beograda i Prištine) je proces koji ne bi trebalo da traje beskonačno i bez cilja. Dijalog mora da ima jasan cilj, a za nas je to mirovni ugovor koji bi trebalo da uključi priznanje Kosova kao nezavisne države od strane Srbije, što bi uključivalo i članstvo u UN-u i druge evropske i svjetske institucije, kao i proces pomirenja između dvije zemlje“, poručio je ministra spoljnih poslova Kosova Enver Hodžaj u Briselu.