Trgovina drogom: „Taj rat nikada nećemo dobiti“

„Možda danas ne bih bio ovakav kriminalac da Enkro nije pukao“, spekuliše jedan diler droge dok u stambenim četvrtima Berlina isporučuje cjevčice s kokainom. „Tada se sve ne bi otelo kontroli“, kaže. Odjednom je nastao vakuum, tako da je s 18 godina mogao da bude na ulici „s pištoljem i kokainom u džepu“.

Zahvaljujući istragama zasnovanim na EnkroČetu (EncroChat), u Njemačkoj je uhapšeno više od 1.700 ljudi. Novi akteri sada pokušavaju da se silom izbore za svoje mjesto, jer su strukture morale da budu nanovo uređene, procjenjuje taj berlinski diler.

Kokain sve jeftiniji i sve čistiji

I nije jedini – slična mišljenja dolaze i iz političkih krugova. „Naravno da u tim strukturama dolazi delom do novih sukoba oko raspodjele“, rekao je u maju ove godine senator za unutrašnje poslove Hamburga, Endi Grote (SPD), na marginama Samita o bezbjednosti luke. Hamburška luka predstavlja njemačku ulaznu tačku za kokain. Carina i policija i ove godine bilježe zapljene od nekoliko tona.

Ali, uprkos velikim zapljenama droge i brojnim presudama zahvaljujući hakovanju EnkroČeta, ništa ne ukazuje na to da u zemlju ulazi manje droge ili da je organizovani kriminal oslabljen. Podaci Evropske agencije za drogu pokazuju, na primjer, da je kokain sve čistiji i jeftiniji.

Isprva optimizam nakon udara na EnkroČet

Njemačka savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer 2022. je bila optimistična u vezi s mogućnošću da se u borbi protiv organizovanog kriminala postignu značajni rezultati: „Cilj je konkretno i održivo razbijanje kriminalnih struktura“, govorila je.

Razlog za optimizam bio je uspjeh koji su francuski i holandski istražitelji postigli tokom ljeta 2020. Uspjeli su, naime, da na 40 minuta isključe server pružaoca usluga kriptovanih telefona EnkroČet i onda da na uređaje instaliraju štetni softver. Zatim su više od dva mjeseca mogli da prate kako desetine hiljada kriminalaca, vjerujući da su zaštićeni od prisluškivanja, planiraju teška krivična djela. Milioni poruka su arhivirani.

Korisnici EnkroČeta razmjenjivali su informacije o krijumčarenju tona narkotika, trgovini vatrenim oružjem ili planiranju nasilnih djela, poput mučenja. Suđenja povodom tih slučajeva u Njemačkoj i dalje traju.

Više vatrenog oružja na ulicama

Međutim, nakon kraja EnkroČeta, upotreba vatrenog oružja na ulicama raste. U Berlinu je kriminalna statistika 2023. dostigla rekordne vrijednosti. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji dogodila se serija eksplozija i talačka kriza među dilerima droge u Kelnu. U Hamburgu, u stambenom kvartu Tondorf, došlo je do pucnjave, navodno, između članova kriminalnih grupa povezanih s trgovinom drogom.

„Zbog te priče s EnkroČetom nastalo je mnogo novih organizacija, malih grupa“, ispričao je jedan ilegalni trgovac oružjem za njemački javni servis NDR.

Trgovac je pokazao i vatreno oružje iz svoje ponude, među kojim je i ratno oružje. On govori o sve većoj potražnji: „Ljudi žele da zarade i to brzo. Gaze preko leševa.“

Istražitelji teško dolaze do glavnih ljudi

„Nikada nećemo pobijediti u ratu protiv trgovine drogom“, sumira situaciju Jan Rajneke, predsjednik pokrajinskog ogranka Saveza njemačkih kriminalista u Hamburgu. On smatra da bi fokus trebalo staviti na glavne organizatore kako bi se nanela najveća šteta. Tu strategiju slijede i Europol, kao i njemačke istražne vlasti.

Međutim, Rajneke ukazuje na jedan ključni problem: „S našim sredstvima i mogućnostima uopšte ne možemo da dođemo do glavnih organizatora.“

Sličan stav iznijela je i ministarka Fezer u maju 2024: „Naravno da želimo da dođemo do glavnih organizatora. To je primarni cilj. Međutim, to je i najteže.“

Pored mjera protiv pranja novca, Jan Rajneke predlaže i donošenje zakona protiv mafije. Takav zakon bi omogućio kažnjavanje članova kriminalne organizacije samo zbog pripadnosti toj mreži. Trenutno je to moguće jedino ako im se dokažu konkretna krivična djela. Međutim, Ministarstvo unutrašnjih poslova smatra da takav zakon nije neophodan i ocjenjuje ga ustavnopravno problematičnim.

Upit novinara NDR-a svim pokrajinskim kriminalističkim uredima i u 80 tužilaštava, dosadašnje EnkroČet-istrage uglavnom su dovele samo do hapšenja posrednika. Postoji veoma malo dokaza da su njemački istražitelji došli do naručilaca ili glavnih organizatora. Lanci snabdijevanja do zemalja proizvodnje kokaina takođe se jedva mogu pratiti.

Praznine se brzo ponovo popunjavaju

Četiri godine nakon hakovanja EnkroČeta, njemački Savezni kriminalistički ured i dalje smatra da je postignut značajan i održiv udarac protiv organizovanog kriminala – iako statistike to opovrgavaju.

„Tamo gdje nastaju praznine, one se brzo ponovo popunjavaju“, zaključuje glavni policijski direktor Hajko Ler. Dodaje da se treba pomiriti s tim da će novi akteri uvijek pronaći način da zauzmu svoje mjesto.

Stručnjak za krivično pravo Arndt Sin upozorava da nakon EnkroČet-istraga postoji rizik od stagnacije u borbi protiv organizovanog kriminala. 

„Postoji opasnost da se organi za sprovođenje zakona vrate starim obrascima – uklanjanju ilegalnih proizvoda s tržišta, hvatanju ’sitnih riba’ i zanemarivanju istrage strukturnih problema.“

Aktuelni savezni izvještaj o organizovanom kriminalu u Njemačkoj pokazuje da je broj zaključenih postupaka u padu, dok je u poređenju s prethodnom godinom zaplijenjeno čak dvije trećine manje imovine.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu