Tranzitnim centrima do rješenja krize?
5. juli 2018
Kada su Angela Merkel i Horst Seehofer kasno u ponedjeljak stali pred kamere trudili su se da mukotrpno iznađeno rješenje u vezi sa politikom prema azilantima prodaju kao veliki uspjeh. Željeli su pokazati optimizam. No, njihova lica blijeda kao kreda, promukli glasovi i veliki podočnjaci govore za sebe. Pregovarački maraton posljednjih dana ostavio je traga. Ne samo kada je u pitanju spoljašnjost već i unutrašnjost - ono što se dešava u dubini duše. Puno toga bilo je na kocki. Ministar unutrašnjih poslova Seehofer prijetio je ostavkom, demohrišćanske partije CDU/CSU bile su pred raskolom a vlada kancelarke Angele Merkel mogla je biti razbijena u paramparčad.
Odluka po brzom postupku
Sada se čini da je najgore prošlo. Uz pomoć kompromisa: Politički vrh obje stranke se na svom kriznom susretu u Berlinu dogovorio da se uspostavi novi "granični režim" na prelazima sa Austrijom. Tražioci azila neće biti odbijeni na granici kao što je tražio Seehofer. Umjesto toga oni će biti smješteni u azilantske ili tranzitne centre. Tamo će se po brzom postupku izvršiti provjera da li oni imaju pravo na azil. Ako to nije slučaj zato što je podnosilac zahtjeva za azil to već uradio u nekoj drugoj zemlji ili je negdje drugo registrovan, on će - što je moguće brže - biti vraćen u tu zemlju.
Preduslov je da Njemačka sa dotičnom zemljom, članicom EU, sklopi sporazume u kojima se uz obostranu saglasnost reguliše vraćanje izbjeglica. "Upravo to ćemo sada uraditi", rekla je kancelarka Merkel. "Podići ćemo tranzitne centre a od tamo ćemo, u dogovoru sa drugima, posebno zemljama iz kojih dolaze azilanti i u kojima su već registrovani, krenuti da vraćamo izbjeglice."Ukoliko migranti doputuju iz jedne zemlje članice EU sa kojom postoji sporazum, trebalo bi ih vraćati u tu zemlju direktno sa granice.
Važni sporazumi još nedostaju
Kompromisom je očuvan duh partnerstva u EU, naglasila je Merkelova. No da bi plan uspio, kancelarki mora poći za rukom majstorski diplomatski učinak. Morali bi biti razjašnjeni i bitni pravni detalji. Na samitu EU protekle sedmice ona se zalagala za bilateralne sporazume, dobivši pristanak ali bez obavezujućeg karaktera. Prije svega se Italija ustručava da se obaveže, a upitan je i sporazum sa Austrijom. Njen kancelar Sebastian Kurz do sada to kategorično odbacuje.
I na unutrašnjo-političkom planu za Angelu Merkel vjetar puše u suprotnom pravcu. Predsjedavajuća partije Zelenih, Annalena Baerbock je planirane tranzitne centre nazvala "internirajućim logorima". "Unija se oprašta od kompasa vrijednosti naše zemlje", objavila je ona na Twitteru. Šef Kluba poslanika Lijevih, Dietmar Bartsch smatra kompromis o azilu pravno vrlo upitnim. "Mene interesuje kako bi to sa logorima trebalo funkcionirati u praksi. Čak i sam izraz asocira na nešto negativno."
Policija koja je odgovorna za realizacuiju odluka, različito ocjenjuje postignuti dogovor. Zamjenik predsjednika Sindikata policije, Jörg Radek je za Mitteldeutsche Zeitung izrazio bojazan "da se Granična policija "zloupotrebljava za politiku simbola" i da to važi i za tranzitne centre. On dodaja da je policiji za njen angažman potrebno da ima čistu podlogu i jasna rješenja kao i da nije siguran da je u konkretnom predmetu to slučaj. "Izričito pozdravljam dogovor CDU i CSU i nadam se da će ga koalicija realizovati sa potrebnom zakonskom podlogom", izjavio je za list Handelsblatt šef sindikata Ernst Walter.
"Centri na ničijoj zemlji"
Najžešća kritika dolazi od organizacije Pro Asyl. Tranzitni centri su "zatvorenički logori na ničijoj zemlji" za hiljade ljudi koji bježe od rata, terora i nasilja", izjavio je voditelj poslova Günter Burkhardt. "Zatvarati one koji traže zaštitu je ogrubljivanje i dehumanizacija društva ". Pro Asyl se sigurno obradovao kada je predsjedavajući AG Migracije u SPD-u Aziz Bozkurtin listu Die Welt pojasnio da tranzitni centri "nisu praktični" i da su na liniji populističkog AfD-a.
No, drugi glasovi iz SPD daju prije naslutiti da će koalicioni partner CDU/CSU od SPD-a dobiti pristanak. Konačno, socijaldemokrati su pod pritiskom svojih birača da se restriktivnije ponašaju na polju izbjegličke politike.
2015. je SPD već jednom odbacio ideju o tranzitnim centrima. Šef Kluba poslanika SPD-a, Karl Lauterbach ukazuje da se prije dvije godine radilo o zatvorenim centrima i o sasvim drugačijoj konstelaciji i broju izbjeglica. "Ovdje se radi o tri granična prelaza i manje od stotinu ljudi. Prije je bila riječ o ogromnim logorima", istakao je Lauterbach. Radi se dakle o prelazima na njemačko-austrijskoj granici i o ograničenom broju tranzitnih centara.
Procedura na aerodromima
Seehofer će se vjerovatno orjentirati na postojeći model. Na aerodromima, kao što su München ili Düsseldorf, azilantima se može zabraniti dolazak ukoliko dolaze iz "sigurnih zemalja porijekla". Tamo se, kako to definira Zakon o azilu, postupak za dobijanje azila mora provesti prije ulaska u zemlju. Mogućnost za regularan postupak za dobijanje azila se dobija tek boravkom u jednoj zemlji. Na taj način postupak na aerodromima omogućuje ubrzane odluke i uskraćivanje ulaska u zemlju.
Nešto slično bi se moglo desiti i sa tranzitnim centrima, jer tek kada izbjeglice pređu granicu, oni su u pravnom smislu na teritoriji neke zemlje. S obzirom da se tranzitni centri trebaju podignuti u blizini granice, oni su kao i aerodromi - doduše na njemačkoj teritoriji, ali pravno gledajući nisu i pored toga što su na tlu Njemačke.