1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tramp, Grenel, Tači, Vučić – Kurti nikome nije odgovarao

27. mart 2020

Spor oko borbe protiv korona-virusa bio je samo okidač za rušenje kosovske Vlade, ali pravi razlozi su dublji. Kurti je htio da se izbori sa kriminalom, a odbijao je brzi dil sa Srbijom i tako mnogima stao na žulj.

https://p.dw.com/p/3a7In
Symbolbild - Kosovo-Parlament berät über Misstrauensvotum
Foto: Getty Images/AFP/A. Nimani

Iza pada Vlade Aljbina Kurtija krije se „premijerova borba za moć sa predsjednikom Hašimom Tačijem“, piše Zidojče cajtung. List prenosi da je neposredni povod izglasavanje nepovjerenja to što je Kurti smijenio ministra unutrašnjih poslova Agima Veljiua iz Demokratskog saveza Kosova (LDK) nakon što je ovaj tražio da se zbog pandemije korona-virusa proglasi vanredno stanje u kojem bi Tači imao značajna ovlašćenja.

Nakon smjene ministra, LDK je riješio da sruši Vladu u kojoj je tek sedam sedmica bio sa Kurtijevim Samoopredjeljenjem. Bilo je, doduše, glasova u LDK protiv rušenja vlasti – recimo Vjosa Osmani koja je predvodila listu te stranke na izborima.

U rušenju Kurtija je, kako piše Zidojče, konce povlačio Ričard Grenel, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za problem Kosova i ujedno ambasador u Njemačkoj i koordinator svih američkih tajnih službi.

„Kurti je početkom februara izabran za premijera sa obećanjem da će se boriti protiv korupcije i organizovanog kriminala na Kosovu“, piše dalje minhenski list. „Time je svjesno ciljao na krugove bliske snagama koje su potekle iz nekadašnje UČK i koje su dominirale Kosovom.“

„U suštini se u ovoj borbi za moć radi o tome kakav će kurs biti zauzet u pregovorima sa Srbijom o priznavanju nezavisnosti. Kurti se zalagao da se više sluša glas parlamenta. Do sada je razgovore vodio predsjednik Tači koji je, zajedno sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, još prije dvije godine pustio u opticaj ideju razmjene teritorija po etničkoj liniji“, dodaje Zidojče.

List prenosi da su tu ideju odbile evropske zemlje, prije svih Njemačka, ali da je Vašington vodio drukčiju politiku. Pretpostavlja se, piše dalje, da je Tramp upotrijebio svoje „univerzalno“ oružje Ričarda Grenela kako bi ovaj isposlovao dil između Beograda i Prištine, što bi moglo da pomogne i Trampu u predsjedničkoj trci.

Kurti je, piše Zidojče, konačno naljutio Amerikance kada je odbio da odmah i bez ostatka povuče kaznene carine na srpsku robu. Kosovu je zaprijećeno ukidanjem američke ekonomske pomoći, čak i zatvaranjem vojne baze Bondstil.

Unutrašnji pritisak je postao prejak

Pod naslovom „Previše pritiska na Aljbina Kurtija“, berlinski Tagescajtung piše da Tramp „u izbornoj godini, nakon niza spoljnopolitičkih neuspjeha, makar u Evropi želi da postigne jedan uspjeh. Zaključenje mira između Srbije i Kosova bilo bi takav uspjeh." 

Richard Grenell
Richard Grenell Foto: picture-alliance/dpa/K. Nietfeld

List navodi da je odluka o rušenju Kurtija pala nakon sastanka u Bijeloj kući početkom mjeseca, kada je Grenel primio Vučića i Tačija. „Konzervativni dio LDK je već ranije objavio da koaliciona Vlada ne smije da se suprotstavlja Sjedinjenim Državama. Uslijedila je medijska kampanja protiv Kurtija sa porukom: Kurti se zamjera najvažnijem savezniku zemlje. (...) Unutrašnji pritisak je jednostavno postao prejak." 

SAD preuzimaju kormilo od EU

Švajcarski Noje cirher cajtung podsjeća da su Kurti i Tači „zakleti neprijatelji“ još od završetka rata 1999. godine. „Predsjednik je otjelotvorenje svega protiv čeka se Kurti sa svojim pokretom bori duže od decenije: pljačkanja države i oportunističkog, poniznog držanja prema zapadnim silama-zaštitnicama čiji je uticaj Kurti kritikovao kao kolonijalizam."

„Tači mrzi Kurtija i plaši ga se jer ovaj želi da mu navali pravosuđe na vrat. Kada bi došlo do zbilja nezavisne istrage – a neće je biti nakon smjene Kurtija – to bi na svjetlo dana iznijelo sveprisutni sistem korupcije i klijentelizma“, piše ciriški list.

List piše da su dvije decenije SAD i Evropa bili saglasni u ključnim stvarima na Kosovu, još otkad su „zajedno krenuli u rat i kroz NATO bombama istjerali Srbiju iz pokrajine“. Poslije proglašenja nezavisnosti je Vašington podržavao „mahom neuspješne napore Brisela da posreduje između Kosova i Srbije, ali se u njih sadržajno nije miješao“.

„Da li sada SAD preuzimaju kormilo od EU, nakon što ova deset godina nije uspjela da isposluje dogovor Beograda i Prištine? Sve ukazuje na to.“

Švajcarski list opisuje kako su ambasadori evropskih zemalja savjetovali da se Vlada ne ruši usred pandemije, ali da su se Amerikanci obradovali padu Kurtija. „Otkad je Tramp predsjednik, transatlantska osovina je razjedinjena po pitanju Kosova. Bijela kuća u velikoj mjeri ovdje ne polaže na stručnjake iz Stejt dipartmenta, već na ljude od predsjednikovog povjerenja“, poput Ričarda Grenela.

Noje cirher cajtung dodaje da je potpuno jasno da se, tokom Trampovog predsjednikovanja, dešavaju tajni sastanci Tačija i Vučića. Neki stručnjaci čak vjeruju da je sve praktično dogovoreno, kao i da je razmjena teritorija opet na stolu. Kurti se protivio i razmjeni teritorija i žurbi, piše list.

„Sada su na potezu Evropljani koji bi ponovo morali da pokrenu uspavane mirovne pregovore. U suprotnom, specijalni izaslanik Grenel će rado preuzeti dizgine.“

priredio Nemanja Rujević

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android