"Tome treba stati na kraj!" - Seksualno nasilje u Egiptu
23. septembar 2020
Egipat doživljava neku vrstu svoje #MeToo debate. Povod je slučaj jednog 21-godišnjeg studenta. Njega se tereti za seksualno uznemiravanje i silovanje više od 100 žena. Na stranici Instagrama s nazivom "Assault Police" su žene počele pisati o njegovim zlodjelima. Državno odvjetništvo je pokrenulo istragu, tog je mladića uhapsilo i pozvalo je žene da podnesu prijave i daju iskaze. U okviru tog procesa onda su se u javnosti pojavila i imena drugih seksualnih zlostavljača.
Tako je 24-godišnja pjesnikinja i novinarka Ala Hasanein nastupila na egipatskoj televiziji i pričala o tome kako ju je ugledni izdavač Mohamed Hashim prije otprilike godinu dana seksualno napao u svom uredu. Čovjeka, koji je 2011. dobio nagradu njemačkog Pen-Centra za "posebne zasluge pri pomaganju progonjenim autorima", ona je u međuvremenu prijavila policiji.
Općerašireno seksualno nasilje
Nakon toga Ala Hasanein je doživjela ono što u sličnim situacijama doživljavaju često žene u Egiptu: kada se usude govoriti o seksualnim napadima, mnogi izokreću pitanje krivnje i prenose odgovornost na žrtvu. Uobičajeni je argument da su se preizazovno obukle i na taj način isprovocirale muškarca. "Nakon što sam pričala o svom slučaju, pokrenuta je velika kampanja širenja laži i vrijeđanja. Bili su to prigovori poput: 'Zašto je uopće išla tamo?', 'Zašto se tako oblačila?' i tome slično. Ali to me nije osobito pogodilo jer sam uvjerena da ja nisam kriva, i da je optuženih stvarni zločinac."
2013. je jedna studija Ujedinjenih naroda pokazala da je 93 posto Egipćanki koje su sudjelovale u anketi doživjela neki oblik seksualnog nasilja. No vrlo rijetko su ti slučajevi prijavljivani ili čak procesuirani - najčešće jer se žene srame, a njihove obitelji žele navodno sačuvati neki obiteljski ugled.
"Meni moja majka i moje sestre daju veliku podršku. Ja znam: one su za mene uvijek tu. Ja sa svojom porodicom imam veliku sreću. Ali znam: mnoge druge djevojke ne mogu računati na toliku podršku njihovih obitelji." Osim toga je egipatsko pravosuđe desetljećima žene stavljalo u poziciju suodgovornih. Njima se primjerice predbacivalo da se preslobodno oblače. No Ala Hasanein se nada da su se vremena u Egiptu u međuvremenu promijenila. "Seksualno uznemiravanje mi doživljavamo svakodnevno, na ulici, na fakultetu, na radnom mjestu, i ne kažemo ništa jer smo se navikle na tu šutnju. No taj đavolji krug šutnje se mora probiti. To bi moglo potaći još više žena da počnu govoriti, a to bi mnoge muškarce moglo zastrašiti."
Narativ o sukrivnji žrtve
Sada se čini da su i egipatske institucije krenule u borbu protiv seksualnih nasilnika. U kolovozu je izglasan zakon kojim se ženama jamči anonimnost ukoliko podnesu prijavu zbog seksualnog nasilja. Osim toga su znanstveni i teološki autoriteti sa Azhara, najvažnije religijske institucije u Egiptu, pokrenuli posebnu kampanju. Tako se primjerice filmovima muškarcima objašnjava da je zabranjeno i nemoralno seksualno uznemiravati žene ili biti nasilan naspram njih. Navodi se i da je sasvim nevažno kako su žene obučene te da žrtva seksualnog nasilja nikada ne snosi sukrivnji.
"Da, naravno da treba voditi ovakve kampanje. Važni su i prilozi na socijalnim mrežama. Ili razgovori između roditelja i djece. Nema boljeg načina za rješenje tog problema od povećanja senzibilnosti u društvu. Tu socijalni mediji mogu imati i pozitivnu i negativnu ulogu. Ali posljednjih su godina socijalne mreže tu bile pozitivne, doprinijele su senzibiliziranju time što se počelo razgovarati o temama koje su dotada bile tabu. To je vrlo važno, to je vrlo pozitivan korak."
Zastarjeli i diskriminacijski zakoni
No, znači li to da je na djelu uistinu šira društvena rasprava o seksualnom nasilju nad ženama? "Da budem iskrena, u medijima ja ne vidim ozbiljnu diskusiju o položaju žena u društvu. Ponekad se o pojedinim slučajevima raspravlja u socijalnim medijima, ali se ne priča o nužnim promjenama zakona. Recimo zakona kojim se kaže da silovatelj može izbjeći zakonsku kaznu ako oženi žrtvu. Jedna žena koja je bila stupila u kontakt sa mnom mi je ispričala svoju priču. Nju je prije godinu dana silovao jedan muškarac. Ona se nadala pravdi, ali se na kraju za tog muškarca morala udati jer je to bilo sve što joj je zakon omogućio. Ona mi kaže da je od tada svaki njen dan pakao", priča Ala Hasanein.
Egipatska država svojim institucijama određuje moralna mjerila za cijelo društvo, pa tako i kada se radi o pokretu LGBTQ+ ili o navodno raskalašenim slikama na TikToku. Osim toga se pokazuje i da su neki zločinci pred zakonom jednakiji od drugih. Moguće je stoga da će ubuduće više žrtava seksualnog nasilja prijavljivati nasilnike. Moguće je međutim da će neke obitelji tek sada prikrivati zločine koji su počinjeni nad njihovim ženama, kćerima i sestrama.