Tko bi mogao profitirati od krize u Hong Kongu?

Gospodarski gledano, Hong Kong se nalazi na prvom mjestu i to diljem svijeta. To je redoviti rezultat istraživanja „Index of Economic Freedom“ kojeg objavljuju američka zaklada Heritage Foundation i Wall Street Journal. Već dvadeset puta za redom se ova bivša britanska kolonija nalazila na samom čelu svjetske ljestvice – kao najpovoljnije mjesto u gospodarskom smislu u kojem vlada najprijateljskija poslovna klima. Hong Kong još uvijek profitira od svoje posebne uloge posrednika u poslovanju s Kinom, i to iako je od njegovog pripajanja Kini i istodobnog procvata kineskog gospodarstva uopće, ekonomski značaj Hong Konga u padu. Primjerice, 1997. godine je Hong Kong pridonio s oko 16 posto ukupnom kineskom bruto društvenom proizvodu, dok danas ovaj grad pridonosi svega 3 posto. No, prema mišljenju stručnjaka iz časopisa “The Economist”, ovaj je grad još uvijek itekako važan kada se govori o gospodarstvu Narodne Republike Kine.

Burza Hong Konga je šesta po veličini u svijetu i druga po redu u Aziji. Osim toga,u Hong Kongu djeluje preko 70 od stotinu najvećih svjetskih banaka. Isto tako, oko dvije trećine svih inozemnih direktnih investicija u Kinu, "protječe" upravo kroz financijsko središte Hong Konga. Čak i nakon osnivanja i rasta burzi u Shanghaju i Shenzenu, Hong Kong (Hong Kong Stock Exchange) je još uvijek najvažniji međunarodni parket na kojem se trguje dionicama kineskih poduzetnika. U prosincu 2013. godine na burzi u Hong Kongu je bilo izlistano sveukupno 1.643 poduzeća, od njih oko 797 iz Kine.

Poštivanje zakona kao važan čimbenik

Međunarodna poduzeća cijene Hong Kong kao jedno od epicentara poslovanja s Kinom, ne samo kao važno financijsko utočište već i stoga što ovdje postoje zakonski okviri kao i neovisno pravosuđe. Prema mišljenju Sebastiana Heilmann, šefa Instituta za kineske studije MERICS iz Berlina, nasilno zaustavljanje prosvjeda moglo bi imati fatalne posljedice. „Predstavnici gospodarske i financijske elite Hong Konga, ne žele dugoročne demonstracije, budući da one već sada blokiraju jedan dio gospodarskog poslovanja. Iz njihove perspektive bi uplitanje vojske moglo imati kobne posljedice za Hong Kong kao međunarodno financijsko i gospodarsko središte“, kaže on. I dodaje kako bi uplitanje i eventualne akcije vojske, moglo nepopravljivo oštetiti pravne, zakonske okvire kao i vjerodostojnost buduće uprave Hong Konga.

Renminbi kao jedna od vodećih valuta

Za sada Hong Kong još uvijek igra ključnu ulogu u strategiji Pekinga s kojom se kineska vlast trudi domaću valutu renminbi dugoročno učiniti jednom od vodećih svjetskih valuta. Renminbi bi trebao postati jednom od najvažnijih ekonomskih, investicijskih valuta pri čemu bi sam Hong Kong trebao postati najvežnijim i najvećim mjestom poslovanja ovom valutom. Već je tijekom prošle godine 90 posto vanjsko-trgovinskih poslova zaključeno je upravo u Hong Kongu. Od srpnja 2010. godine i banke međusobno smiju poslovati preko kineske valute, a i na burzi financijska branša sve češće koristi upravo renminbi.

Shanghai ili Singapur kao dobitnici u krizi

Međutim, iako je Hong Kong još uvijek vrlo važan za kineski ulazak na međunarodna financijska i devizna tržišta, ovaj grad ipak više nema tako važnu, ključnu poziciju kakvu je imao još prije deset godina. „Ukoliko pozicija HongK onga uslijed trenutačnog političkog sukoba bude oštećena, to bi moglo ubrzati uspon Shanghaja kao najvažnijeg međunarodnog financijskog središta u Kini, ne samo zato što će tome stremiti kineska vlada već i zato što će se međunarodna i kineska potražnja u tom smislu okrenuti upravo u smjeru Shanghaja“, kaže Heilmann.

Mediji koji se bave financijskim temama uvijek iznova špekuliraju o tome u koji smjer bi se mogli prebaciti međunarodni koncerni ukoliko Peking odabere put eskalacije sukoba. Navodno već postoje neki planovi koji govore o premještanju poslovanja u Singapur. No, Heilmann u ovu mogućnost ipak sumnja i navodi kako bi mjesto Hong Konga ipak prije mogao zauzeti Shanghai, budući da Singapur zbog svoje udaljenosti i volumena tržišta ipak ne bi mogao preuzeti ovu ulogu.

Što se tiče kineskog „realnog gospodarstva“, ono bi ipak moglo preboljeti rješavanje krize u Hong Kongu putem nasilja, vjeruje Heilmann. No, „Economist“ pak piše drugačije: „Bilo bi pogrešno vjerovati da Hong Kong za Kinu više nije važan. Ako bi Kina učinila nešto što bi ovu posebnu vezu moglo oštetiti, tada bi Hong Kong najviše zbog toga patio, no i Kina bi u tom slučaju morala platiti visoku cijenu“.