Tinejdžerski teroristi Islamske države

Smatra se da je austrijski tinejdžer koji je ubijen prošle nedelje, nakon što je ispalio hitac iz starinske puške na njemačku policiju u Minhenu, bio pod uticajem islamističkog ekstremizma. Ali osamnaestogodišnji Emrah I, koji je došao iz malog grada u regionu Salcburga, jedva da je posjećivao svoju lokalnu džamiju. Niti je pustio bradu niti se oblačio kao radikalni islamista.

Jedina stvar koja je moglo da predvidi njegovo ponašanje u Minhenu desila se početkom 2023. godine. Tada je austrijska policija, istražujući pritužbe na tuču u njegovoj školi, pronašla video snimke iz kompjuterske igrice na njegovom telefonu. U njima je ukrašavao scene zastavom Al Kaide. Ali ništa drugo nisu našli.

Policija sada vjeruje da je u posljednjih nekoliko mjeseci tinejdžer radikalizovan na internetu.

Raste broj tinejdžera terorista

On nije sam. Između marta 2023. i marta 2024, istraživači Vašingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku izbrojali su 470 relevantnih pravnih slučajeva u vezi sa ekstremističkom grupom „Islamska država“ ili IS. Tinejdžeri ili maloljetnici su bili uključeni u najmanje 30 od njih. Prema navodima Instituta „ovaj broj može biti znatno veći s obzirom na to da mnoge nacije ne objavljuju podatke o starosti za uhapšene".

Druga studija, koju je vodio Piter Nojman, profesor bezbjednosnih studija na Kraljevskom koledžu u Londonu, analizirala je 27 nedavnih slučajeva vezanih za Islamsku državu i otkrila da su u dvije trećine slučajeva uhapšene osobe u Evropi bili tinejdžeri.

Tokom protekle nedelje, četrnaestogodišnjak je uhapšen u Urugvaju nakon što se na mreži izjasnio kao terorista „vuk samotnjak", a jedanaestogodišnji dječak je uhapšen u Švajcarskoj prošlog petka zbog širenja ekstremističkih poruka na društvenim mrežama.

Smišljeno vrbovanje zapadnih tinejdžera?

Iako je vojno poražena do 2017, grupa Islamska država i dalje postoji. Njene aktivnosti se sve brutalnije rasplamsavaju u afričkim zemljama. A poznat je i ogranak sa sjedištem u Avganistanu poznat kao Islamska država provincije Horasan, koji se prema posmatračima sve više fokusira na spoljnu komunikaciju.

Od januara ove godine, avganistanski ogranak ohrabruje svoje sljedbenike da izvrše napade „vuka samotnjaka" u Evropi, koristeći prednosti velikih događaja poput Olimpijskih igara, koncerata i fudbalskih utakmica.

Ali stručnjaci ne misle da su te poruke posebno namijenjene evropskim tinejdžerima. Povećanje broja tinejdžera napadača prema ekspertima ima više veze sa načinom na koji društveni mediji i platforme za razmjenu poruka omogućavaju tinejdžerima pristup sadržajima Islamske države.

Napade tinejdžera obično „inspiriše“ Islamska države, ti napadi nisu poput drugih  direktno naređeni iz Avganistana. Situacija se mnogo razlikuje od one iz 2014. kada je Islamska država zauzela velike dijelove Iraka i Sirije. Tada su potencijalni regruti često bili u direktnom kontaktu sa rukovodiocem na Bliskom istoku koji ih je ohrabrivao da napuste domove i dođu u „kalifat“.

Lukas Veber, istraživač u njujorškom Soufen centru (The Soufan Center), istraživačkom centru za bezbjednost, kaže da je djelovanje sada mnogo decentralnije i da postoji održivi, organski aparat zajednice.

Piter van Ostajen, analitičar koji istražuje Islamsku državu više od jedne decenije kaže: „I dalje imate centralnu medijsku službu i centralnu komandu koja je upravljala, na primjer, napadima u Rusiji. Ali mislim trenutno da postoji mnogo raznovrsnija mreža koja regrutuje ove mlade ljude.

„To je više difuzna mreža u kojoj imate djecu u svojim onlajn krugovima, u ovim zajednicama, koja žele da budu uticajni“, potvrđuje Mustafa Ajad, izvršni direktor za Afriku, Bliski istok i Aziju u londonskom Institutu za strateški dijalog, koji istražuje ekstremizam svih vrsta. „Ideologija i dalje igra ulogu – to ne možete zanemariti – ali stvaranje mimova i prezentacija na Tiktoku Islamske države kraćim video snimcima, na lokalnim jezicima, približava njihove ideje mladim ljudima."

Video snimci imaju i prepoznatljivu mračnu estetiku, napominje Ajad za koju kaže da „u nedostatku boljeg izraza, ima novi aspekt 'džihadističke kul'".

Brža radikalizacija?

Postoji mnogo primjera takvih mreža, objašnjava Ajad. U slučaju planiranog napada na koncerte Tejlor Svift u Beču, austrijska policija je pregledala digitalne konekcije osumnjičenog devetnaestogodišnjeg Austrijanca. Njemačka policija je potom u Brandenburgu privela petnaestogodišnjaka, za kojeg se sumnjalo da je bodrio Austrijanca.

Slična situacija je izašla na vidjelo nakon što je u aprilu nožem izboden jedan australijski biskup. Nakon pregleda povezanosti na društvenim mrežama šesnaestogodišnjeg počinioca, optuženo je još šest tinejdžera. Svi su bili u kontaktu, preko aplikacije za razmjenu poruka Signal, u grupi za ćaskanje koju su pokrenuli i pod nazivom „Planovi".

Mreže su difuzne i organske, niko ne zna koliko su zaista velike, a platforme ne čine dovoljno da uklone ekstremistički sadržaj, napominje Ajad. Postoji i drugi problem. Prema riječima šefova francuske i švajcarske državne bezbjednosne službe, proces radikalizacije je sve brži. „Ne mogu da govorim o brzini [radikalizacije], ali mogu da govorim o količini sadržaja i broju pojedinaca koji komuniciraju na više platformi“, objašnjava Ajad.

Zašto tinejdžeri nasijedaju na ovo?

Osnovna poruka koju je teroristička grupa Islamska država uvek forsirala ostaje ista. Kaže da svijet progoni muslimane, ali ako se pojedinac kojem se obraćaju pridruži, zajedno će biti jači. Otuđenim ili marginalizovanim tinejdžerima koji traže nešto čemu bi pripadali, ili skup pravila u komplikovanom svijetu, ovakva poruka može biti privlačna, kažu psiholozi.

Postoje i politički faktori koji igraju ulogu. Islamska država koristi sukob u Gazi kao dokaz da „ostatak svijeta mrzi muslimane“ i da njihove pristalice treba da se osvete, kažu stručnjaci.

„Broj civilnih žrtava [iz Gaze] snimljen kamerom, lako dostupan svima, naglašavajući smrt i razaranje, takođe će uticati na djecu", objašnjava Ajad. „Znamo da takva vrsta nasilnog sadržaja tjera djecu da se povuku ili postanu agresivnija.

Uspon krajnje desnice u Njemačkoj, kao i trenutna debata oko imigracije i islamofobije u zemlji, takođe će vjerovatno uticati na marginalizovane tinejdžere iz tih zajednica. Ekstremnija desnica izaziva više džihadističkog ponašanja. To je tako jednostavno“, rekao je Van Ostajen za DW. „Obje ove grupe jačaju jedna drugu“.

Dakle, koliko treba da nas zabrinjavaju takvi tinejdžeri koje neki tabloidi već nazivaju „TikTok teroristima“? „Sljedbenici Islamske države prave veliku pompu i prijete“, kaže Ajad. „Ali ne mislim da smo na istom nivou kao 2015. i 2016. Kada je riječ o ovoj djeci, njihove zavere obično nisu stvarno promišljene. Ali mogle bi da imaju ogromne implikacije, ako zaista uspiju. Potreban je samo jedan uspješan napad."

*ovaj članak je najprije objavljen na engleskom jezik

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu