TikTok „na prodaju“ – ko bi mogao da ga kupi i pošto je?

Zvuči kao dobar posao za nekoga ko ima ambicije i novac. Ali TikTok u kineskom vlasništvu nije samo aplikacija za dijeljenje kratkih video zapisa. To je fenomen koji mijenja društvene medije i način na koji ljudi komuniciraju.

Tvrdnje o zabrinutosti za nacionalnu bezbjednost u Americi ne olakšavaju stvari. Protekcionistički stavovi i opšte raspoloženje prema Kini postali su sumorni, a Kongres žuri da primora kompaniju da uradi nešto.

Da li Kongres ima kontrolu?

Za američku vladu TikTok je više od zabave — to je platforma za vijesti i informacije koja se može koristiti i za propagandu. Decenijama su SADimale ograničenja na strano vlasništvo nad tradicionalnim medijima kao što su radio ili kablovske stanice; za kreatore politike, ograničenja TikTok-a su logična posljedica u 21. vijeku.

Predstavnički dom američkog Kongresa je 13. marta donio odluku da se kompanija prinudi na prodaju aplikacije u roku od šest mjeseci ili da se ona širom zemlje zabrani u prodavnicama aplikacija Epl (Apple) i Gugl (Google). Da bi zakon stupio na snagu, potrebno je odobrenje Senata. Predsjednik Džo Bajden je obećao da će ga potpisati ako prođe Kongres.

TikTok možda čeka princa na bijelom konju koji bi spriječio propast biznisa u Americi. Grupa dostupnih kupaca je mala. Elon Musk je već zauzet preuređivanjem Iksa (X), ranije poznatog kao Tviter. Kome se još mogu obratiti? Šta će se dogoditi sa 170 miliona američkih korisnika, ako TikTok jednostavno ne bude prodat?

Kratka istorija u 60 sekundi

Ovo nije p​rvi put da se nagovještava prodaja ove platforme. Donald Tramp je pokušao izvršnom naredbom da natjera BiteDance, kinesku kompaniju koja posjeduje TikTok, da proda svoj američki ogranak američkom vlasniku još 2020.

Činilo se da je kompanija Orakl (Oracle) zainteresovana, ali su pregovori propali, kao i pokušaj da se aplikacija zadrži van prodavnica aplikacija.

Od tada TikTok kaže da je uložio velike napore da izbriše podatke o američkim korisnicima sa svog servera i premjesti sve te informacije na servere u SAD, potez koji se naziva Project Texas. Time bi se teoretski zadržali podaci van domašaja kineskog nadzora.

Mnogi eksperti poput Miltona Milera (Mueller), stručnjaka za sajber bezbjednost na Tehnološkom institutu Džordžije u Atlanti, sumnjaju da postoji bilo kakva stvarna bezbjednosna prijetnja nakon što su pogledali sve dokaze. Ipak, mnogi američki političari i vladine obavještajne i bezbjednosne agencije ne miruju i žele da pređu na sljedeći korak.

Ko bi želio da kupi TikTok?

Imajući sve to na umu, kupovina cijelog TikTok-a — ili samo njegovog američkog dijela — ne bi bila uobičajena poslovna transakcija. To bi bilo geopolitičko minsko polje. Da li bi BiteDance i dalje bio većinski akcionar iz pozadine? Ko bi pokrenuo i ažurirao njegov moćni algoritam?

Miler, koji posmatra TikTok nekoliko puta nedeljno, smatra da je prodaja „teoretski moguća, ali veoma komplikovana i malo vjerovatna“. Dodajući da „kineska vlada to možda neće dozvoliti, i da je nejasno šta se dobija, ili čak šta znači, da se proda ’dio’ globalno međusobno povezane usluge društvenih medija“.

BiteDance izgleda spreman za borbu. Kineska vlada je bila uzdržana. Ali mogli bi pokušati da spriječe prodaju tako što će zabraniti izvoz tehnologije koja stoji iza aplikacije. Bez njegovog algoritma, TikTok bi bio manje atraktivan.

Osim toga, teško je postaviti granice i spriječiti pristup nečemu tako slobodnom kao što je aplikacija. Prodavnice aplikacija bi morale da blokiraju sva nova preuzimanja i ažuriranja za one koji ih već imaju.

A i vremenski rokovi su kratki. Miler je nedavno razgovarao sa brojnim ljudima iz TikTok-a koji kažu da prodaja tehničkih ili operativnih stvari ne funkcioniše u tako kratkom periodu. Imali bi šest mjeseci, "dok je prodaja Grindra koju je obavljala druga kineska kompanija trajala godinu dana", rekao je on.

Velika i skupa kupovna stvar

Izazovi se samo gomilaju. Svaka zabrana u Americi sigurno bi dovela do pozivanja na Prvi amandman američkog Ustava. „Sloboda govora američkih korisnika bila bi ograničena, a ne sloboda stranaca ili kineske vlade“, rekao je Miler.

Problem je i cijena. Brojni analitičari smatraju da bi, uprkos svim poteškoćama, TikTok mogao da se proda za preko 50 milijardi dolara (45,8 milijardi evra). Postoji samo nekoliko kompanija koje bi sebi mogle priuštiti da potroše toliko – Epl, Amazon, Gogl, Meta, Majkrosoft (Microsoft) ili Netfliks (Netflix).

Neke od ovih kompanija bi onda onda bile na nišanu antimonopolskih institucija zbog prevelike koncentracije ključne tehnologije. Alternativno, cio TikTok ili njegov dio može biti izdvojen kao nezavisna kompanija koja se kotira na berzi. Ili bi u vlasničku strukturu mogli da uđu giganti privatnog kapitala sa sjedištem u SAD.

Nakon prošlonedeljnog glasanja u Predstavničkom domu, bivši ministar finansija Stiven Mnučin (Steven Mnuchin) rekao je da radi na tome da okupi grupu investitora koji će preuzeti kompaniju bez objavljivanja detalja. Samo po sebi je ironija da je Mnučin bio jedan od ljudi koji su tražili prodaju prije četiri godine dok je bio član kabineta Donalda Trampa.

Vjerovatno se uopšte ne radi o aplikacijama

Ipak, ne radi se o dobrom biznisu, pa čak ni o nacionalnoj bezbjednosti, kaže Milton Miler. On objašnjava prirodu konflikta:„To je moneta za potkusurivanje u širem nadmetanju između SAD i Kine, koja se takođe koristi iz simboličnih razloga. Izjednačavanje komercijalne aplikacije za društvene mreže sa špijunažom, i nazivanje izvršnog direktora TikTok-a u Singapuru agentom Komunističke partije Kine, očigledno je netačno“. On dodaje da se to dobro prodaje i republikancima i demokratama „koji vide da SAD u konkurenciji sa Kinom ulažu napore da zadrže hegemoniju SAD“. Prisiljavanje na prodaju vlasništva takođe bi predstavljalo opasan presedan koji bi druge vlade mogle iskoristiti protiv američkih kompanija u oblasti društvenih medija.

Na kraju, Miler očekuje da će takav digitalni protekcionizam dovesti do „manje konkurencije i inovacija na tržištu ". Uvijek može da se proglasi sljedeća prijetnja nacionalnoj bezbjednosti. Možda električna vozila kineske proizvodnje ili sistemi baterija? Odmazda se možda nikada neće završiti.

Dakle, da li je neko zainteresovan za kupovinu?