Teži testovi njemačkog za strane ljekare

Jedna žena je prilikom skijanja povrijedlila koljeno i od tada ima jake bolove. Da li joj je pukao meniskus? Ljekarka iz Sirije dijagnostira na kraju trombozu u potkoljenici. U medicinskoj dokumentaciji ona upisuje da je pacijentica stara 35 umjesto 53 godine. Ona je visoko kvalificirana, ali u simuliranom razgovoru sa pacijentom pri Ljekarskoj komori u saveznoj pokrajini Rheinland-Pfalz, brzo postaje jasno da sirijska ljekarka ne poznaje dovoljno dobro njemački jezik da bi mogla raditi sa pacijentima.

Mnoge klinike već godinama imaju jezičke probleme sa stranim ljekarima. Često se bolovi u plućima zbog sličnog fonetskog izgovora pomiješaju sa bolovima u stomaku (na njemačkom: Brustschmerzen i Bauchschmerzen ).

Čak i u psihosomatskim klinikama rade ljekari koji vrlo slabo govore njemački jezik: "Kako da to funkcionira kada je u ovim slučajevima posebno važan lični razgovor?" čudi se Jürgen Hoffart, šef Ljekarske komore u Rheinland-Pfalzu.

Političari su godinama propuštali da provjere znanje ljekara koji dolaze iz inostranstva, kritikuje ovaj ljekar u razgovoru za Deutsche Welle. "Potvrde, odnosno normalni jezički certifikati nisu dovoljni kako bi se sa pacijentom mogao voditi razuman razgovor." Pokrajina Rheinland-Pfalz je stoga jedna vrsta preteče. Ovdje od augusta 2012. svi strani ljekari moraju položiti stroge testove njemačkog jezika. Testovi obuhvataju prevod stručne literature, simulirani razgovor između ljekara i pacijenta, pismeno unošenje dijagnoze u medicinski karton pacijenta - Jürgen Hoffart je do sada testirao 360 stranih ljekara.

Strog ispit

On najprije provjerava poznavanje stručnih riječi. Fraktura znači lom, appendicitis je upala slijepog crijeva. Drugi dio testa je zahtjevniji. U simuliranom razgovoru između ljekara i pacijenta brzo se vidi koliko je ko spreman za bolničku svakodnevicu. Tako naprimjer moraju biti dijagnosticirani simptomi srčanog udara ili hernija diska. Nema dakle simulacije "egzotičnih bolesti", već samo onih koji se pojavljuju u svakodnevici. Posljednji dio ispita se sastoji od pisanja dijagnoze i ovdje se najvčešće pojavljuju poteškoće, iskustvo je Hoffarta. Skoro svaki peti ispitanik pada na ispitu, pokazuju statistički podaci Ljekarske komore u Rheinland-Pfalzu.

Neophodnost provođenja strogih jezičkih testova u međuvremenu su spoznale i druge njemačke savezne zemlje. "Ljekar i pacijent se moraju moći sporazumjevati i prepreka za to ne smije biti jezik", smatra bavarska ministrica zdravlja Melanie Huml. "Ne može se dozvoliti da ljekari slabo poznaju njemački jezik", kaže i njena koleginica Barbara Steffens iz stranke Zelenih u saveznoj zemlji Nordrhein-Westfalen gdje isto kao i u Baden-Württembergu, Thüringenu i Hessenu već postoje specijalni testovi njemačkog jezika za ljekare.

Sve više stranih ljekara

Prema navodima Savezne ljekarske komore, u Njemačkoj je u prošloj godini radilo više od 31.000 stranih ljekara. To je deset posto više nego u godini prije. Većina dolazi iz Rumunije, Grčke, Mađarske, Bugarske i Sirije. Ljekari se posebno traže u ruralnim predjelima i na istoku Njemačke.

Za strane diplome ljekara još od početka godine postoji jedinstveni način provjere kvalifikacija. Ali, šta je sa nedovoljnim poznavanjem jezika? "To su političari dugo godina ignorirali", kritikuje Jürgen Hoffart. Neke njemačke savezne zemlje su strožije od drugih. "Za njih je najavažnije da zaštite pacijenta", smatra Jürgen Hoffart .

Mnogi političari koji se zalažu za bržu integraciju insistiraju na tome da se u Njemačkoj brže priznaju i više cijene diplome stečene u inostranstvu. Hoffart ovaj argument ne prihvata bar kada je riječ o poznavanju njemačkog jezika: "Bez obzira na kulturu dobrodošlice: niko ne želi u tri ujutro otići u hitnu pomoć i tamo naići na ljekara koji ne govori dovoljno dobro jezik."

Korist od od poznavanja stranih jezika

Kritičari se međutim boje da se argumentom koji se odnosi na "sigurnost pacijenta" poigrava sa strahom ljudi. Prema motu: bez perfektnog poznavanja njemačkog jezika, masovno se dešavaju greške. "Često se zbog slabog izgovora dovodi u pitanje kompetencija poznavanja jezika", kaže Bernd Meyer, ekspert za interkulturnu komunikaciju na Univerzitetu u Mainzu. On ukazuje i na još jedan aspekt: često postoji i drugi problem, naime da pacijent slabo govori njemački jezik. U tom slučaju može biti od velike prednosti ako ljekar poznaje i neki drugi jezik, naprimjer arapski. Na kraju krajeva, "sigurnost pacijenta" ne važi samo za one pacijente koji govore njemački jezik," kaže Meyer.