Težak prenos odgovornosti za ratne zločine

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ruande u posljednje vrijeme je oslobodio nekoliko poznatih političara i komandanata. „Sudovi danas imaju strožije kriterije kada je riječ o pripisivanju odgovornosti za zločine“, piše u listu „Neue Zürcher Zeitung“.

„Sve veći broj oslobađajućih presuda u oba UN-ova trubunala (za bivšu Jugoslaviju i Ruandu) pada u oči. U pet spornih slučajeva su osumnjičeni oslobođeni krivice. Među njima su Gotovina, Markač i Haradinaj. Da li je gomilanje oslobađajućih presuda puka slučajnost? Ako se pogleda istorijat međunarodnog kaznenog prava (Nürnberg i Tokio), onda se bližite jednom drugom objašnjenju. Pogled se generalno mora usmjeriti na temeljne probleme međunarodnog kaznenog prava: prebacivanje odgovornosti velikih zločina na vodeće vojne i političke ličnosti. To uzrokuje velike pravne probleme koji su u prvom redu u vezi sa kompleksnom prirodom tih zločina".

"Međunarodni kazneni tribunali donose presude o tzv. makrozločinima kao što su svi veliki zločini a posebno genocid. Za izricanje presude u kaznenom sistemu, koji ne poznaje kolektivnu krivicu, potrebno je konkretno pripisivanje individualne odgovornosti. Glavni tužilac u Nürnberškom procesu, Amerikanac Robert Jackson, jednom je rekao da neku osobu niko ne može optužiti pred institucijom koja se zove sud, ako ga nije voljan osloboditi, naravno pod uslovom da se njegova krivica ne može dokazati. On je također dodao: `Sudovi izriču presude o zločinima, ali presude puno govore o radu sudova`“, piše pored ostalog u listu „Neue Zürcher Zeitung“.

Rješenje srbijansko-kosovskog konflikta?

„Pet godina nakon što je Kosovo proglasilo nezavisnost počela je klijati nada da bi se dugoročni konflikt između ove male države i njenog susjeda, Srbije, polako mogao ublažiti“, piše „Neue Osnabrücker Zeitung“.

„Uz posredovanje EU premijeri obje zemlje vode pregovore i to već peti put. Međutim, ako Srbija želi biti budući kandidat za ulazak u EU, onda se prije svega mora odreći svoje tvrde linije. Brisel je jasno rekao da je uslov za početak pristupnih pregovora normalizacija odnosa sa Kosovom. Srbija svoju bivšu pokrajinu i dalje posmatra kao svoju zemlju. Zahtjev EU bio bi uvjerljivi ukoliko bi ona stajala iza nezavisnosti Kosova. Naime, pet članica EU još uvijek nije priznalo nezavisnost ove male balkanske države, što slabi i poziciju Brisela“.

„Pored dugotrajnog spora sa Kosovom, Evropljanima je trn u oku i korpucija u Srbiji. EU je od 2001. godine sa 2,2 miliona eura pomogla Beograd u reformskim procesima. Pretpostavlja se da je veliki dio tog novca završio u privatnim džepovima. To je skandal. Ova balkanska zemlja mora naporno raditi kako bi zaradila pristupne pregovore. Nakon prijema Kipra i Rumunije za pozdraviti je što je EU suzdržana”, piše komentator lista „Neue Osnabrücker Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Jasmina Rose