Teško je biti radnik u BiH

SSS BiH je organizirao proteste upozorenja kako bi ukazao na tešku situaciju u kojoj se nalaze radnici u Federaciji BiH, kao i na potrebu donošenja zakonske regulative koja će zaštititi radnička prava.

„Ne poštuje se zakonska regulativa, stečena prava radnika se ugrožavaju, zanemaruje se socijalni dijalog sa sindikatima, krše kolektivni ugovori, nema investicija ni javnih radova“, kaže predsjednik SSS BiH Ismet Bajramović. Zahtjevi SSS BiH odnose se i na donošenje zakona o radu te izmjene zakona o štrajku i izvršnom postupku. SSS BiH također traži usvajanje zakona o povezivanju radnog staža, oduzimanju nelegalno stečene imovine te pokretanje proizvodnje.

Najave štrajkova

Od radno sposobnog stanovništva u BiH 46 posto je nezaposlenih. SSS BiH smatra da se broj nezaposlenih može smanjiti ako se u ovoj zemlji suzbiju nezakonite pojave, među kojima i rad „na crno“. Sa oko 27 posto nezaposlenih mladih ljudi BiH je u vrhu liste evropskih zemalja koje se bore sa ovim problemom. Od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, u lošijem je položaju jedino Makedonija sa oko 31 posto nezaposlenih mladih ljudi.

„Protestom želimo pokazati da sindikat može voditi socijalni dijalog i na ovaj način“, rekao je predsjednik SSS BiH Ismet Bajramović. Nezadovoljstva radnika u BiH ovih se dana manifestiraju i kroz štrajkove upozorenja državnih službenika, odnosno pripadnika Granične policije BiH. Sindikati Granične policije, Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela spremni su i za generalni štrajk zbog planiranog smanjenja plata od 4,5 posto.

I gore od goreg

Mnogi radnici koji plate ne primaju iz budžeta su i u težoj poziciji. Prema istraživanju sindikata, objavljenom u publikaciji „Crno bijeli svijet radnika u trgovini“, 18 posto radnika u privatnim trgovinama radi na crno i do 16 sati dnevno, za šta nisu adekvatno plaćeni (mjesečno od oko 250 eura). Zbog straha od otkaza, najveći broj radnika u ovoj oblasti i ne pomišlja na prijave vlasnika nadležnim inspekcijskim organima ili sindikalnu zaštitu. Kršenja radničkih prava u trgovini prisutna su kako u privatnim tako i javnim preduzećima.

Mnogi poslodavci svojim radnicima i po nekoliko mjeseci ne isplaćuju plate, ne uplaćuju im doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje niti naknade za topli obrok i prevoz. Kod privatnih poslodavaca osmosatno radno vrijeme uglavnom se ne poštuje, dok rad noću i prekovremeni rad u velikoj mjeri nisu adekvatno plaćeni. Otkazi su česti, a bez posla ostaju i sindikalni povjerenici. U publikaciji se navodi da u poređenju sa ostalim sektorima, radnici u trgovačkom sektoru imaju najlošije uslove rada.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović