Teško da će biti palestinske države

U početku nas je bilo samo pet porodica. Pet godina smo sa djecom živjeli u jednoj kolibi. A onda smo mic po mic sagradili kuću", priča rabin dr Jehuda Bohrer prisjećajući se početaka gradnje naselja Bet El oko pet kilometara sjeverno od Ramalaha na Zapadnoj obali. 69-godišnji arheolog i doktor istorije u penziji jedan je od pionira gradnje izraelskih naselja.

Jehuda je rođen u jevrejskoj zajednici 1943. u mjestu Gailingen na Bodenskom jezeru u blizini granice s Švajcarskom 1946. njegova porodica odlazi u tadašnju Palestinu. On studira u Jerusalimu i Njujorku gdje je upoznao i svoju suprugu. Zajedno se vraćaju u Izrael gdje se rađa njihovo sedmoro djece. 1977. počinju s gradnjom naselja na zauzetoj Zapadnoj obali. Država ih podržava: grade se ulice, vodovodna i električna mreža. Pokretačka snaga za Jehudu su bili religiozni, cionistički ideali. "Cionistički pioniri, koji su još prije Prvog svjetskog rata bili pod Turcima, su takođe bili doseljenici. I u tom duhu mi nastavljamo kolonizaciju Palestine."

Doseljenici se predstavljaju kao ludaci, fundametalisti...

Danas u Bet El živi skoro 7.000 ljudi. A na cijeloj Zapadnoj obali i istočnom Jerusalimu ima oko pola miliona jevrejskih doseljenika. I to bez obzira na to što gradnja na okupiranoj teritoriji prema međunarodnom pravu nije dozvoljena. Izrael, međutim, i dalje stoji zvanično iza rješenja da se naprave dvije države, što bi zapravo vodilo stvaranju palestinske nezavisne države. Ali, pregovori su godinama u zastoju. Palestinci zahtjevaju obustavu gradnje nelegalnih naselja dok izraelska vlada gradnju najavljuje i odborava. A to nailazi na sve veće kritike iz Evrope i Sjedinjenih Država. Jer, na doseljenike se gleda kao na glavnu prepreku mirovnog procesa.

"Oni pokušavaju da doseljenike predstave kao ludake, fundametaliste, ljutite i nasilne. A to jednostavno nije istina", kaže Džudi Sajmon. Ova 46-godišnja majka šestoro djece je zadužena za turizam u Bet Elu. U Haifu je došla iz Čikaga prije dvanaest godina.

"Slika Izraela je slika nesigurne zemlje. I na naselja se u Izraelu gleda kao na veoma nesigurna. No, to uopšte ne odgovara istinskom stanju. Nikada se nigdje nisam osjećala toliko sigurnom kao u Bet Elu", priča Džudi dok šeta kroz lijepo održavano mjesto i ide prema rezervoaru za vodu na 900 metara nadmorske visine. Odatle se pruža lijep pogled na palestinska sela. Idila. Pogled se proteže daleko iza brda ovog istorijskog regiona. Svjež povjetarac čini ljetnju vrućinu podnošljivom.

No, tu neposredno ispod je dio mjesta Ulpana, koje se ovih dana provlačilo novinskim stupcima, u kojem su posljednjih nedjelja, po nalogu izraelskih vlasti, iseljeni stanari pet zgrada. U njima su živjele 33 porodice. Jer, kuće su bile izgrađene na privatnom posjedu Palestinaca i zbog toga je Vrhovni sud Izraela odlučio da pet zgrada bude iseljeno i srušeno buldožerima. Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je kao odštetu obećao 300 stambenih jedinica za sadašnje stanovnike Bet Ela.

Jedna država je rješenje

"Na međunarodni pritisak se u prvi mah malo popusti, ali gradnja se i dalje nastavlja po okupiranoj palestinskoj teritoriji. Sve to je igra mačke i miša s međunarodnom zajednicom. Njemački minsitar inostranih poslova Gido Vestervele je rekao da Izrael svojim jednostranim akcijama podriva rješenje o stvaranju dvije države. Jehuda Borher odbija mogućnost takvog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba.

"Takozvana palestinska država je fikcija", kaže Jehuda, koji se zalaže za rješenje stvaranja jedne države i kaže: "Ustručavam se da vjerujem svim Arapima, jer postoje oni koji hoće da nas ubiju. Mislim da ova oblast treba da bude anektirana i da Arapi koji su dobri građani dobiju ista prava u pogledu prava glasa, obrazovanja, zdravstvenog osiguranja i svega ostalog. Tek tada bi moglo biti mira."

Autor: Florian Mebes / Svetozar Savić

Odg. urednica: Jasmina Rose