Na udaru sloboda novinarstva

Više od godinu dana nakon što je Human Rights Watch dokumentovao prepreke koje koče slobodu novinarstva u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji, vlade u regiji i institucije Evropske unije su propustile da preduzmu konkretne akcije u cilju rješavanja ovog problema. Osim toga, zabrinjavaju novi slučajevi gušenja slobode novinarstva, koji su se pojavili u regiji.

Tako je u periodu od januara do septembra 2016. godine, Udruženje novinara BiH registrovalo 40 slučajeva napada, koji se odnose na slobodu medija i izražavanja, uključujući i pet fizičkih napada na novinare, dvije prijetnje smrću, šest slučajeva vršenja pritiska, tri slučaja klevete i tri slučaja verbalnih prijetnji.

U oktobru 2015. godine zapaljen je i uništen automobil Emila Karamatića, dopisnika BH Radija 1. On je prethodno dobio prijetnje. Karamatić je policiji rekao da vjeruje da je napad povezan sa njegovim novinarskim radom ali policija je takvu povezanost odbacila.

U julu 2016. godine, član parlamenta i bivši ministar kulture optužio je Borku Rudić, generalnu sekretarku Asocijacije novinara Bosne i Hercegovine, da je Gülenov lobista - povezujući je tako sa grupom koju vlada u Ankari optužuje da je odgovorna za pokušaj puča u Turskoj. Ove optužbe uslijedile su nakon kritičkog stava Borke Rudić na racije i talas hapšenja koje je turska vlada počela da vrši nakon pokušaja puča. Dva muškarca, koje nije poznavala, su je potom presrela na ulici, optužujući je za odbranu pripadnika Gülenovog pokreta i četnika. Ona je podnijela žalbu policiji i tužiocu.

U maju 2016. je nepoznati počinilac hrvatskog televizijskog novinara Petra Panjkotu pogodio u glavu nakon njegovog izvještavanja sa demonstracija u Banjoj Luci. Dva člana televizisjke ekipe  BN TV, koji su izvještavali o istim demonstracijama verbalno su zlostavljana a trećem su prijetili na društvenim mrežama.

U aprilu 2016. je, kako su prenijeli mediji, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić glavnoj urednici novinske agencije SRNA, Milici Džepina, preko telefona i u SMS poruci zaprijetio riječima: "Kada mi dođemo na vlast, Vas neće biti ", navodi se u medijskim izvještajima. Prijetnje su došle nakon što je SRNA dan ranije objavila članak u kojem je dovela u pitanje neke od navoda u Mektićevoj službenoj biografiji.

Kreirano stanje nekažnjivosti

"U vrijeme kada slobodno novinarstvo nikada nije bilo važnije nego sada, ono se na Zapadnom Balkanu pribija uza zid", rekla je Lydia Gall, saradnica Human Rights Watcha, zadužena za Zapadni Balkan. "To se neće promijeniti, osim ako Evropska unija jasno ne stavi do znanja vladama Zapadnog Balkana da njihove evropske aspiracije ovise od slobode medija."

Skidanje odgovornosti sa sebe i nespremnost da se istraže i procesuiraju napadi na novinare su previše česta pojava u regiji, kaže se u izvještaju Human Rights Watcha. Ovom nebrigom za novinare i nedostatkom adekvatnog odgovora na napade, zemlje krše obaveze koje imaju u prevenciji i sprečavanju takvih napada ali i u krivičnom gonjenju počinilaca. Na taj način se de facto kreira stanje nekažnjivosti za većinu napadača na novinare.

To, prema riječima Lydie Gall iz Human Rights Watcha ima obeshrabrujući učinak na slobodu medija i zapravo dovodi novinare u opasnost. Na pitanje šta bi Njemačka mogla da uradi da se promijeni stanje tzv. "nekažnjivosti" Lydia Gall kaže da bi Berlin mogao djelovati na dva fronta: "Unutar Evropske unije snažno se zalagati za strožu osudu napada od strane Evropske komisije, za rezolucije kojima se oni osuđuju, tražiti izvještaje o napretku, dakle ne samo pričati o slobodi medija i izražavati zabrinutost već navesti konkretne slučajeve i predložiti vladama zemalja u kojima dolazi do napada na novinare šta trebaju uraditi u cilju rješavanja takvih problema. Oni bi i u bilateralnim razgovorima sa zvaničnicima tih zemalja morali uputiti iste poruke i insistirati na tome da napadi na novinare ne smiju proći nekažnjeno i da se napadači moraju krivično goniti", kaže Lidia Gall.

Ona smatra da je "ključ za demokratske procese na Zapadnom Balkanu sloboda medija" i da je zbog toga veoma važno da se zadrži fokus na novinarima kako bi mogli da slobodnije izvještavaju jer u suprotnom neće biti demokratskog napretka. Ona smatra da je to u interesu samih zemalja, da je to u interesu EU ali svakako i u interesu novinara, koji svaki dan moraju da žive u strahu kako ne bi dobili prijetnje ili bili napadnuti, a kada se to desi  - ne mogu da se oslone da će ih država zaštititi. "Svi ovi slučajevi ukazuju na, ne stagnaciju nego povećanje napada, a činjenica da EU i zemlje članice puštaju da se to dešava samo signalizira da će se stanje pogoršavati. Jer sve dok ne dobiju snažne poruke izvana, vlade i politički lideri tih zemalja neće biti potaknuti da promijene to što se dešava. Novinari trebaju svaku moguću podršku koju mogu dobiti i često se osjećaju napušteni i ostavljeni od svih. Adekvatan pritisak izvana je krucijalan kako bi došlo do bilo kakve promjene njihovog položaja u tim zemljama , konstatuje saradnica Human Rights Watcha zadužena za Zapadni Balkan Lydia Gall.

Izrazi zabrinutosti ali ništa više od toga

Bivše jugoslovenske republike Makedonija, Crna Gora i Srbija su kandidati za članstvo u EU, a Bosna i Hercegovina i Kosovo su potencijalni kandidati. Sloboda izražavanja i slobodni mediji su dio kriterija iz Kopenhagena za članstvo u EU.

Evropska komisija je u svoje godišnje izvještaje o ljudskim pravima unijela izraze zabrinutosti kada je u pitanju sloboda medija u zemljama Zapadnog Balkana. Povjerenik za proširenje, Johannes Hahn je generalno pozvao na slobodu novinarstva i medija u regiji, ali nije ulazio u detalje u pogledu nedostatka efikasne istrage od strane pojedinih vlada u slučajevima napada na novinare. U novoj strategiji Evropske komisije objavljenoj 9. novembra, koja se odnosi na politiku proširenja, poziva se doduše na poštivanje slobode medija u regionu, ali nedostaju detaljne preporuke.

No, konkretnije preporuke daje Evropski parlament, koji smatra da bi Evropska komisija i zemlje-članice EU trebale dosljednije izvršiti pritisak na zvaničnike i vlasti zemalja Zapadnog Balkana da prestanu sa zastrašivanjem novinara i jasno im staviti do znanja da sloboda medija ima visoki prioritet tokom pregovora o pristupanju, kaže se u izvještaju organizacije za ljudska prava Human Rights Watch.

U svom izvještaju od 2015. godine pod nazivom, "Teška profesija: Sloboda medija na udaru u zemljama Zapadnog Balkana" saradnici organizacije Human Rights Watch citirali su šefa policije u Srbiji, koji je na žalbe jednog novinara nehajno odgovorio: "Šta možete kada imate tako teško zanimanje?".