Teška misija: Šef njemačke diplomatije u Turskoj

Heiko Maas danas poslijepodne (5.9.18.) stiže u Ankaru i susreće se sa ministrom vanjskih poslova Turske Mevlütom Cavusogluom. Sastanak označava početak njegove dvodnevne posjete Turskoj. Na dnevnom redu je puno toga. Lista problema je duga: uhapšeni njemački građani, zabrana posjete za njemačke parlamentarce zračnoj bazi Incirlik, koju koriste i vojnici Bundeswehra, te turski predsjednik koji njemačku kancelarku uvijek iznova optužuje za „nacističke metode" u odnosima prema Turcima u Njemačkoj. Zaključak: Odnosi Turske i Njemačke su blago rečeno - napeti.

U fokusu posjete njemačkog ministra Maasa je puštanje na slobodu uhapšenih njemačkih državljana. Sedam Nijemaca, koji su uhapšeni nakon neuspjelog pokušaja puča u ljeto 2016. godine iz „političkih razloga", još uvijek sjedi u turskim zatvorima. Troje od njih ima i tursko i njemačko državljanstvo. Savezna njemačka vlada ih smatra političkim zatvorenicima. Stručnjak za politiku Turske Roy Karadag i direktor Instituta za interkulturalne i međunarodne studije na Univerzitetu Bremen. Karadag vjeruje je samo pitanje vremena „kada će njemački zatvorenici, tačnije njemački taoci, biti pušteni na slobodu – u razmjenu za ekonomsku i političku podršku Turskoj".

Terorizam kao glavna optužba

Nilsa Schmidta, glasnogovornika SPD-a za vanjske poslove, pored uhapšenih njemačkih državljana, najviše brinu brojna kršenja ljudskih prava u Turskoj: „Hiljade ljudi su u zatvorima. Osim brojnih novinara, uhapšeni su ljudi i kao što je Osman Kavala." Turski poduzetnik i pokrovitelj Osman Kavala je, kako kaže Schmidt „izuzetno važan sagovornik u dijalogu kultura između Turske i Njemačke".

Schmidt spominje i činjenicu da turske vlasti, kada govore o razlozima hapšenja novinara i političara, često spominju „terorizam": Naravno da Turska treba šred lice pravde izvoditi sve teroriste i sankcionisati ih u skladu sa vladavinom prava. Međutim, ne može biti da „se cjelokupno civilno društvo u Turskoj." sumnjiči za terorizam. To nije u skladu sa evropskim standardima koje očekujemo od Turske".

Parlamentarci zahtjevaju dopuštenje od Ankare

Opozicija u njemačkom Bundestagu sumnja u uspjeh ove posjete. Stefan Liebich je glasnogovornik za vanjske poslove Poslaničkog kluba Lijevih i on upozorava da Njemačka pravi prevelike kompromise prema Turskoj. Njihova vlada mora učiniti mnogo više od puštanja na slobodu pojedinih Nijemaca iz pritvora, objašnjava on. Liebich kritikuje i kontraverznu tursku vojnu ofanzivu u Siriji: „Po mom mišljenju, Turska mora odmah prekinuti svoju vojnu ofanzivu u Afrinu u Siriji, kojom se  krši međunarodno pravo i osloboditi opozicione političare iz reda prokurdske stranke HDP." Tek tada, kaže Liebich, se može „pregovarati o poboljšanju odnosa".

I drugi poslanici u Bundestagu daju natuknice za ministrovu posjetu Ankari. Jedan od njih je i Jürgen Hardt iz CDU. U razgovoru za DW on govori o poduzetnicima koji žive i rade u EU, a imaju tursko porijeklo: „Poslovnim ljudima u EU koji imaju turske korijene, mora se dati garancija za njihove investicije i za njihovu ličnu sigurnost.  Niko ko putuje u Tursku se ne bi smio plašiti da će biti uhapšen samo zbog toga što je bio na nekoj internet stranici koja je iz ugla turske države, ‚pogrešna'".

Važna uloga Turske u izbjegličkoj politici

Dijalog između Njemačke i Turske za Berlin je od velike važnosti. Razlog za to su i sigurnosni interesi Njemačke. Posebno je važna situacija u Siriji, koja će i biti jedna od tema razgovora.

Dok se režim u Damasku priprema za napad na Idlib, a to je područje koje kontroliraju pobunjenici, Ujedinjene nacije upozoravaju na opasnost od humanitarne katastrofe u zemlji. Turska, koja je do sada primila 3,5 miliona sirijskih izbjeglica, glavni je akter izbjegličke politike EU. Od potpisivanja sporazuma sa Turskom u martu 2016. godine, broj izbjeglica koje preko Sredozemlja stižu u Evropu značajno je smanjen. Zauzvrat je EU Turskoj obećala 6 milijardi eura do kraja 2018. godine.

Roy Karadag smatra da ovakvim dogovorima Njemačka postaje ovisna od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i drugih autokrata Bliskog istoka: „U njemačkom interesu je da spriječi da u EU stigne još izbjeglica".

Od dijaloga profitiraju obje strane

To da i vlada u Turskoj treba da bude zainteresovana za dijalog sa Njemačkom pokazuje samo jedan pogled na trenutnu ekonomsku situaciju u ovoj zemlji: Turska lira je mjesecima u opadanju, a dugovi u zemlji su ogromni. Pored toga, sukob oko uhapšenog američkog pastora Andrew Brunsona, čije puštanje na slobodu zahtijeva američki predsjednik Donald Trump, znatno je oslabilo odnose ove zemlje sa Sjedinjenim Američkim Državama. Predsjednik Erdogan ocjenjuje uvođenje američkih carina napadom na tursku ekonomiju.

Šanse da posjeta Heika Maasa – uprkos svim poteškoćama – ipak može biti početak revitalizacije odnosa između ove dvije zemlje stoga nisu toliko loše. Drugi dio potencijalnog procesa približavanja je takođe siguran: krajem septembra turski predsjednik dolazi u Berlin - uzvaničnu posjetu Njemačkoj.