Teška misija novog poljskog šefa diplomatije u Berlinu

Od njemačko-poljske interesne zajednice, koja je godinama nakon 1989. definirala odnose ove dvije države, danas nema ni traga. Nestala je i saradnja koja je često pomagala u rješavanju problema prije 2015. godine, kao npr. kada su ove dvije zemlje skupa dogovorile politički odnos prema Ukrajini.

„U odnosu na prethodna očekivanja, odnos između ove dvije zemlje je veoma loš", kazao je Piotr Buras, politolog i šef varšavskog predstavništva u Evropskom vijeću za vanjske odnose (ECFR). Između Berlina i Varšave skoro da nema nikakve saradnje, a nedostaje i zajedničkih političkih projakata i ozbiljnog dijaloga o važnim temama. Poljska vlada još i dodatno baca ulje na vatru svojim aktuelnim zahtjevima Njemačkoj za ratne reparacije, 70 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Pročitajte i: Poljska je najveći izazov za EU

Teška misija

Još uvijek je nejasno na šta će novi ministar vanjskih poslova Poljske staviti akcenat pri svojoj posjeti. Za njegovog prethodnika, Witolda Waszczykowskog, Njemačka je prije svega bila željeni ekonomski partner. Političke saveznike on je tražio negdje drugo – prvenstveno u Londonu i Budimpešti.

Ipak, prva poruka novog ministra probudila je nadu. Kada je preuzeo mandat Czaputowicz je izjavio: „Njemačka je za nas najvažniji ekonomski i politički partner. Želimo održati veoma dobre odnose." Ove dvije rečenice su prije 2015. godine bile sasvim uobičajena stvar, ali sada imaju važno značenje. 

Czaputowicz u njemački glavni grad stiže direktno nakon obavezne posjete Bugarskoj, koja je nedavno preuzela predsjedavanje Evropskom unijom. To je veoma neuobičajeno s obzirom da su njegov prethodnik i drugi vodeći političari u posljednje dvije godine doslovno izbjegavali odlazak u Berlin.

Grubi ton između Varšave i Berlina

Tema za razgovor Czaputowiczu u Berlinu neće nedostajati. Otkako je nacionalno konzervativna partija „Pravo i pravda" (PiS) došla na vlast u Varšavi, Berlin se prema svojim susjedima odnosi veoma oprezno. Za sva kontroverzna pitanja, kao što je reforma Ustavnog suda, poljska reforma pravosuđa ili raspodjela izbjeglica, njemačka vlada uvijek upućuje na Evropsku komisiju kao na nadležni organ.

Kada su u pitanju kritične ocjene ili eventualne intervencije, Berlin se ciljano drži po strani, znajući da bi svaka kritika u ovom smjeru situaciju samo mogla pogoršati, rečeno je nezvanično u Berlinu.

Trenutno nema naznaka da će se odnosi ove dvije zemlje poboljšati. Atmosfera je ostala hladna iako su se kancelarka Angela Merkel i nekadašnja poljska premijerka Beata Szydło više puta sastajale.

Pročitajte još i: Istočna Evropa: Upitni demokratski principi

Zahtjevi za reparacijom štete

U ljeto 2017. godine odnosi ove dvije zemlje još više su se zaoštrili, kada je predsjedavajući PiS-a Jarosław Kaczyński, u njemačkim medijima govorio o zahjevima za reparaciju. Brzo nakon toga, kancelarka je usred svoje predizborne kampanje pooštrila ton. „Na to jednostavno ne možemo ostati nijemi", izjavila je ona tada za novinare pozivajući se na kontroverznu reformu pravosuđa u Poljskoj, ali je rečenica ipak ostavila principijelan odjek.

Od tada, poljski političari sve češće govore o „neriješenom" problemu kompenzacije, iako njemačka savezna vlada pitanje reparacije smatra pravno i politički završeno.

S druge strane, poljska vlada još uvijek nije podnije zvanični zahtjev, te ga i dalje razmatra. Većina Poljaka podržava svoju vladu u ovome. Poljski politolog Piotr Buras upozorava da „ukoliko ova tema ne nestane sa političke agende, to će još dugo uticati na odnose između ove dvije zemlje".

Anti-njemačka retorika

Dugo vremena su predsjednici obje države igrali stabilizirajuću ulogu. Andrzej Duda je posjetio Berlin u ljeto 2015. godine, kratko nakon što je preuzeo vlast. Predsjednik Duda i Joachim Gauck sastali su se više puta, a i Frank-Walter Steinmeier je ubrzo nakon njegovog izbora posjetio Varšavu u maju 2017. godine.

Međutim, s vremenom se pokazalo da bilateralni odnosi ni na ovom nivou ipak ne funkcioniraju najbolje. Stvar je u tome što nedostaje povjerenje. „Sporne njemačke i evropske teme bezobzirno su iskorištene u svrhu ostvarivanja unutar političkih ciljeva poljske vlade", objašnjava Buras. „Ako se uopšte isplati da političari PiS-a igraju anti-njemačke i anti-evropske karte iz unutarnjih političkih razloga", misli politolog i dodaje da je poljska vanjska politika već odavno postala „talac unutarnje politike".

Berlin pred dilemom

Pročitajte još i: Ide li Varšava u smjeru "Polexita"?

Eksperti očekuju da će poljska vlada prema inostranstvu uskoro pokušati pokazati „prijateljsko lice". U Varšavi se već sada govori o parlamentarnim izborima 2019. godine, kada će se PiS dodatno potruditi oko političkog centra. „Ne mogu nastaviti dalje sa anti-evropskim parolama", vjeruje Piotr Buras iz ECFR-a. 

To s druge strane postavlja Berlin pred dilemu. „Varšava će u mnogim oblastima biti spremija na kompromis nego do sada, ali bez da popusti u ključnim pitanjima kao što je reforma pravde", kaže Buras. Berlin će se morati odlučiti da li na ovo pristati ili će ostati uporan sve dok se pitanje vladavine prava ne riješi.

Teški proces formiranja vlade u Njemačkoj se iz glavnog grada Poljske veoma pažljivo prati. Poljski nacionalni konzervativci bi više voljeli u Bundestagu vidjeti FDP i Zelene, prije svega zbog gasovoda Sjeverni tok II. Poljaci ovaj projekat smatraju prijetnjom po svoju sigurnost. Ipak, u Varšavi se na Angelu Merkel gleda kao na najbolje rješenje za mjesto kancelara, iako je ona u ovoj zemlji izgubila simpatije zbog svoje izbjegličke politike.