Teroristički napad u Iranu - 84 mrtvih i mnogo špekulacija

Na četvrtu godišnjicu smrti iranskog generala Ghassema Soleimanija, najmanje 84 osoba je poginulo u dvije eksplozije u njegovom rodnom gradu Kermanu. Državni mediji objavili su u srijedu da je još 284 osoba povrijeđeno. Bio je to najsmrtonosniji napad u 45-godišnjoj istoriji Islamske Republike.

Vlada je nazvala događaje terorističkim napadom i za četvrtak proglasila državnu žalost. Vrhovni vođa Irana, Ajatolah Ali Hamenei, najavio je odlučan odgovor: "Neka znaju da će ova katastrofalna djela izazvati oštar odgovor, ako Bog da", naveo je u saopštenju koje su u srijedu objavili državni mediji. I predsjednik Ebrahim Raisi osudio je teroristički napad na najjači način i zatražio odlučan odgovor.

Međunarodne osude napada

Njemačka savezna vlada i Evropska služba za vanjske poslove osudile su napad kao teroristički akt, dok Sjedinjene Američke Države odbacuju svaku odgovornost za napad. "Sjedinjene Američke Države nisu ni na bilo koji način bile uključene, i svaka naznaka suprotnog je smiješna", izjavio je u srijedu u Washingtonu portparol Ministarstva vanjskih poslova Matthew Miller. Miller je dodao da njegova vlada također nema "razloga vjerovati" da je Izrael povezan s incidentom.

"Mislim da ni Izrael ne stoji iza ovih napada", kaže u intervjuu za DW stručnjak za Bliski istok Arash Azizi sa Univerziteta Clemson u američkoj državi Južna Karolina. "Postoje različiti razlozi zašto Izrael više nije glavni osumnjičeni. Prvo, Izrael trenutno ne traži vojni sukob s Iranom. Drugo, Izrael do sada nije izveo napade protiv nevinog civilnog stanovništva u Iranu. Iako postoji sumnja da je Izrael izveo ciljane napade na naučnike iranskog nuklearnog programa ili pripadnike Revolucionarne garde unutar ili izvan Irana, pri čemu su izbjegnute civilne žrtve. Prema iranskim vlastima, u srijedu nisu ubijeni komandanti Revolucionarne garde niti drugi visoki dužnosnici."

Arash Azizi je autor knjige "The Shadow Commander" o iranskom generalu Ghassemu Soleimaniju i globalnim ambicijama Irana. Soleimani je bio član iranske Revolucionarne garde i komandant Al-Kuds brigade. Poginuo je u januaru 2020. godine u američkom raketnom napadu u Bagdadu.

Al-Kuds brigade: Iranski vojni odred u inostranstvu

Al-Kuds je arapski naziv za Jeruzalem. Ove brigade Revolucionarne garde imaju zadatak podržavati političke grupe koje su bliske Iranu u inostranstvu - na primjer, suprotstavljajući se islamističkom terorizmu poput onog Islamske države (IS) u Siriji i Iraku. Istovremeno, Al-Kuds brigade odgovorne su za ostvarivanje vojnih i političkih interesa Irana u islamskim zemljama.

Sulejmani se smatrao ključnom figurom Irana na Bliskom istoku. Po potrebi je mogao brzo mobilizovati šiitske milicije. Teško je utvrditi koliko novca Al-Kuds brigade ima na raspolaganju za svoje propagandne medije. Direktno su podređene vjerskom vođi i imaju pristup iranskim naftnim prihodima.

IS-Khorasan ili neprijateljske države?

"Postoje naznake da bi Islamska država, pokrajina Khorasan (IS-K), regionalna podružnica terorističke grupe Islamske države koja djeluje u Južnom i Središnjoj Aziji, posebno u Afganistanu, mogla stajati iza eksplozija", pretpostavlja Azizi i dodaje: "Dvije bombe su detonirane s ciljem ubijanja što više civila. Nakon prve eksplozije, mnogo ljudi i nekoliko spasitelja se okupilo na mjestu događaja. Zatim je eksplodirala druga bomba, odnoseći mnoge živote. Ključna činjenica je da je prva bomba bila postavljena pored muzeja čija je zgrada ranije bila zoroasterski hram. ISIS-Khorasan ne smatra prijetnjom samo zoroastrizam, već i Iran, iransku kulturu i, na kraju, šiizam kao najveću prijetnju islamu." Prema Aziziju, i drugi stručnjaci za Iran također sumnjaju da iza napada stoji Islamska država. Azizi također primjećuje da je primjetno da se IS-K nije javno izjasnio o ovom napadu. Ako bi IS-K zaista stajao iza napada, to bi bilo izuzetno neobično.

"Iranski režim spolja izgleda snažan, ali kada se pažljivije pogleda, vrlo je ranjiv", ocjenjuje Ali Fathollah-Nejad, osnivač i direktor Centra za Bliski istok i globalni poredak (CMEG) sa sjedištem u Berlinu. I za Fatholla-Nejada, Izrael nije mogao biti izvršilac napada. Govoreći o ratu u Gazi on kaže: "Nije vjerovatno da bi Izrael u ovom trenutku izveo takvu operaciju koja bi uglavnom bila usmjerena na civile."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu