Teorije zavjere uništavaju demokratiju
4. februar 2021
Da je prije samo nekoliko godina neko javno tvrdio, kako globalna elita otima djecu, drži ih zatvorenu da bi iz njihove krvi dobijali lijek za podmlađivanje, toj osobi bi se odmah savjetovalo da ide na psihijatrijsko liječenje. Danas, prema jednoj britanskoj studiji, deset odsto građana Sjedinjenih Američkih Država se naziva pristalicama ove idiotske priče o zavjeri pod nazivom QAnon.
Pokret je stigao i u Njemačku: prema saznanjima Fondacije Amadeu Antonio u ovoj zemlji ima oko 150.000 pristalica QAnona. Tako da je njihova najveća zajednica van engleskog govornog područja upravo u Njemačkoj. Prema jednoj drugoj studiji, njemačke Fondacije Konrad Adenauer, oko 30 odsto građana Njemačke otvoreno je za teorije zavjere. Ako se izuzmu djeca do 14 godina starosti, to je opet oko 24 miliona ljudi. Još neka istraživanja dolaze do sličnih rezultata. Takođe se zaključuje da je mnogo veza između pristalica Qanona, negatora postojanja korona virusa i desničarskih ekstremista.
Glupost je udaljena samo par klikova mišem
Ali, kako tako očigledne gluposti mogu da se toliko prošire u jednom prosvijećenom svijetu? Ipak živimo u 21. a ne u Srednjem vijeku. Odgovor: Zato što su ove gluposti udaljene samo nekoliko klikova mišem. Upravo su društvene mreže kolektor lažnih informacija i teorija zavjere.
Istraživački centar „Korektiv“ u jednoj analizi podataka dolazi do zaključka, da su Fejsbuk i Jutjub platforme na kojima se posljednjih godina raširio najveći broj lažnih informacija. Takođe se šire i putem aplikacija za slanje poruka Telegram i WhatsApp. Istraživači sa Instituta za tehnologiju u Masačusetsu (MIT) došli su do saznanja da šest puta duže traje da se do 1.500 ljudi dopre sa pravom nego sa lažnom informacijom.
I upravo društvene platforme su u nedoumici. S jedne strane veoma široko shvataju pojam slobode mišljenja, uključujući pogrešne informacije pa čak i mobing i uvrede. Fejsbuk se do oktobra 2020. vajkao da sa svojih stranica ukloni negiranje Holokausta, što je kažnjivo u 18 zemalja.
Društveni mediji: opasnost će se prpoznati
S druge strane, društveni mediji su nakon predsjedničkih izbora u SAD, a najkasnije nakon juriša mase na Kapitol, koju je nahuškao Donald Tramp, shvatili koliku opasnost predstavljaju dezinformacije i mržnja.
Ako sada pojedinačne platforme blokiraju naloge poznatih i manje poznatih osoba, ukoliko objavljuju lažne informacije sa upozorenjima, ako pokušaju da korisnice i korisnike pozovu na odgovornost – to bi mogao da bude početak.
No, moraju da se dogode dvije stvari: Fejsbuk i kompanija moraju da djeluju odgovornije na objave mržnje i lažnih vijesti. Evropska komisija to sada pokušava da reguliše „Zakonom o digitalnim uslugama". To nije nimalo jednostavna stvar, jer je granica između cenzure i zaustavljanja objavljivanja lažnih vijesti veoma tanka. Ali, to se ipak mora riješiti.
Ojačati medijsku kompetentnost
Drugo, morala bi da se ojača medijska komeptentnost, s obzirom da se prije svega mladi informišu preko društvenih a ne preko tradicionalnih medija. (Klasični mediji su stoga pozvani da razviju programske formate, kojima bi doprli do „Jutjub generacije“.)
Hitno je i važno da se suzbiju terorije zavjere. Jer, da one mogu da unište demokratiju, vidjeli smo nedavno u Vašingtonu. Prošle nedjelje je u njemačkom Bundestagu Marina Vajsband u svom govoru povodom Dana sjećanja na Holokaust skrenula pažnju kada je rekla,da bi se moralo razumjeti, „da antisemitizam ne počinje tamo gdje se puca na sinagogu. Da Šoa (jevrejski naziv za Holokaust prim. red.) nije počeo u gasnim komorama. On počinje u teorijama zavjere".