Teška zajednička povijest i žrtve, ali je zajednička budućnost EU

Hrvatska i Srbija imaju više otvorenih pitanja, a prioritet, kazao je predsjednik Josipović, „jest pitanje nestalih osoba. To je prioritet za Republiku Hrvatsku. Uz to pitanje, treba konačno dovršiti pitanje sukcesije, pitanje ubrzanja granica.“ Josipović je i danas potvrdio kako je od Tadića zatražio daljnje napore u rješavanju sudbine nestalih, jer ratna dokumentacija iz vukovarske bolnice nije potpuna. Tadić je uzvratio kako je za njega otkrivanje sudbine nestalih kao i uhićenje Ratka Mladića i Gorana Hadžića vezano uz elementarne civilizacijske norme.

Troškove obnove će Srbima, voljnima vratiti se, platiti Hrvatska

Dvojica predsjednika naglasila su kako je zalaganjem dviju vlada napravljen pomak u stambenom zbrinjavanju prognanih i izbjeglih osoba te održivom razvoju. „I ja vjerujem da ćemo u narednom periodu, imajući u vidu i međunarodnu donatorsku konferenciju, imati konkretna rješenja i konkretan doprinos sudbinama ljudi, koji su pogođeni ratnim zbivanjima i koji danas žive u izbjegličkim kampovima i koji ne mogu da riješe svoja egzistencijalna pitanja“, kazao je Tadić.

Također, prilikom susreta premijerke Jadranke Kosor i predsjednika Borisa Tadića bilo je govora o tome da će izbjeglim Srbima, koji se žele vratiti u Hrvatsku, troškove obnove kuća i stambenog zbrinjavanja platiti Hrvatska, dok bi se novac za stambeno zbrinjavanje onih koji ne žele povratak pokušao prikupiti na velikoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji, što bi je u prvoj polovici iduće godine, zajednički organizirale dvije države, uz potporu SAD-a, EU-a i UNHCR-a. Do sada je problem bio u tome što Hrvatska nije željela preuzeti obavezu zbrinjavanja onih koji se nisu željeli vratiti u Hrvatsku.

Građani smatraju da ne treba odustati od tužbe za genocid

O eventualnom povlačenju hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije neće biti govora tijekom ovoga posjeta i razgovora Josipović-Tadić jer je, kako se saznaje, preduvjet za takav korak razrješenje ratnih trauma, ali i nedvosmislena osuda službenog Beograda politike Slobodana Miloševića. Inače, preko 70 posto hrvatskih građana smatra kako Hrvatska ne treba odustati od te tužbe pred Međunarodnim sudom pravde.

Predsjednik Tadić naglasio je i važnost očuvanja srpske kulture te obrazovanja hrvatskih Srba na materinjem jeziku. „Kao predsjednik Srbije zalažem se za očuvanje naše kulture, našeg jezika, našeg pisma u čitavoj regioji, gdje god žive predstavnici srpske nacionalne zajednice“, kazao je Tadić.

S predsjednikom Tadićem stiglo je i 70-ak direktora firmi iz Srbije, koji će s kolegama iz 50-ak hrvatskih tvrtki u četvrtak (25.11.) sudjelovati na Hrvatsko-srpskom gospodarskom forumu.

EU – „naša zajednička sudbina“

Predsjednik Tadić je na pitanje o tome da li srbijanske institucije vode istragu o logorima Stajićevo i Begejci, odgovorio potvrdno. Ta dva logora Tadić je nazvao pritvorima, ali je dodao da postoje različite definicije tih, kako kaže, tragičnih mjesta. „Neki ih zovu logorima, neki pritvorima, neki kaznionicama. Oko toga trebamo imati zajednički stav, a ne da to bude predmet političkih prepucavanja. Važno ih je definirati, istražiti i sve krivce za te zločine pronaći i kazniti. Podržavam procesuiranje svih koji su počinili zločine“, istaknuo je Tadić.

„Imali smo jako tešku zajedničku povijest i žrtve. Ispričali smo se i iskazali žaljenje, i na taj način učinili važan iskorak za Hrvatsku i Srbiju, ali i za cijelu regiju. Na takvim osnovama možemo graditi kvalitetnu politiku", rekao je srbijanski predsjednik Boris Tadić, dodajući da je Europska unija zajednička budućnost i zajednički dom dviju zemalja. Josipović je, pak, rekao da se na sastanku na Pantovčaku razgovaralo o unaprjeđenju gospodarskih odnosa između dviju zemalja te o međusobnoj potpori na putu u Europsku uniju, koja će, kako je kazao, „biti naša zajednička sudbina“.

Šesti susret u godinu dana

Predsjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić u ožujku su se susreli u Opatiji. Nekoliko dana nakon toga u Bruxellesu su izrazili odlučnost da u europskom duhu surađuju na rješavanju otvorenih pitanja u regiji. Potom su se u travnju susreli u Pečuhu, u sklopu trojne suradnje Hrvatske, Mađarske i Srbije. Josipović je prvi put službeno posjetio Srbiju u srpnju, a Tadić se početkom studenoga na Ovčari poklonio žrtvama Vukovara. Ovo je njihov šesti susret u godinu dana.

Za drugi dan Tadićevog službenog posjeta (25.11.) je predviđeno da dvojica predsjednika obiđu općine u Lici i na Kordunu, gdje će razgovarati s predstavnicima srpske manjine i povratnicima. A otvorit će i Hrvatsko-srpski gospodarski forum.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. urednica: Marina Martinović