Talibani zabranjuju ženama da govore

Prošle su sedmice talibanski vladari u Afganistanu uveli zakon o "vrlini" kako bi proveli stroga pravila ponašanja koja već nadzire moralna policija. Čineći to, talibani pooštravaju već široko rasprostranjena ograničenja za žene i djevojke u afganistanskom društvu: one ne samo da moraju pokrivati ​​svoja lica i tijela u javnosti. Sada više ne smiju podići glas izvan kuće.

Novi propisi proširuju kontrolu islamističke fundamentalističke skupine nad privatnim životima Afganistanaca i duboko interveniraju u ljudske živote, ponašanje i društvene interakcije.

Ujedinjeni narodi i skupine za ljudska prava oštro su kritizirali nove propise. Rosa Otunbayeva, voditeljica misije UN-a u Afganistanu, rekla je da zakoni predstavljaju "zabrinjavajuću viziju" za budućnost Afganistana i pogoršavaju "ionako nepodnošljiva ograničenja" kada je riječ o pravima žena i djevojčica, pri čemu "čak i zvuk ženskog glasa" izvan kuća očito slovi kao moralna povreda.

Protjerivanje žena iz javnog života

Otkako su došli na vlast u avgustu 2021., talibani su poništili napredak postignut u pravima žena u posljednja dva desetljeća.

Uveli su zabrane ženama i djevojkama u gotovo svim područjima javnog života. Djevojčicama je zabranjeno pohađanje škole nakon šestog razreda, a ženama je onemogućen pristup lokalnim poslovima i nevladinim organizacijama. Talibani su naredili zatvaranje kozmetičkih salona i zabranili ženama posjećivanje teretana i parkova. U javnosti smiju biti samo ako su u pratnji muškog rođaka, mahrema.

Uvođenje novih zabrana signalizira ne samo kontrolu, već i konsolidaciju talibanske autoritarne vlasti, rekla je Fereshta Abbasi, stručnjakinja Human Rights Watcha (HRW). "Ovaj talibanski zakon bavi se najmanjim ljudskim interakcijama i nadilazi nadzor osobnih odnosa u društvu", rekla je za DW. "Naša je zabrinutost da će talibani provesti ovaj zakon na najoštriji mogući način. Neće biti privatnosti za građane Afganistana i ovaj zakon stvara otvorenu platformu za daljnja kršenja ljudskih prava u zemlji." 

Moć i nekažnjivost

Novi propisi dotiču se i muškaraca jer sadrže pravila o muškoj odjeći i dužini brade. Također zabranjuju, između ostalog, homoseksualnost, borbe životinja, proslave u oblasti kulture, puštanje muzike u javnosti, slavljenje nemuslimanskih praznika kao što je Nowroz i vatromet.

Abbasi je istaknuo da talibansko ministarstvo "za prevenciju poroka i propagiranje vrline" uživa "ogromnu moć i nekažnjivost". Ministarstvo je ovog mjeseca priopćilo da je prošle godine otpustilo više od 280 zaštitara jer nisu pustili bradu. Više od 13.000 ljudi uhićeno je zbog “nemoralnih djela” u skladu sa šerijatom, islamskim pravom.

"U situaciji kada u Afganistanu ne postoji sudski proces, članovi ovog ministarstva mogu u većini slučajeva izravno kazniti pojedince, čime se krše najosnovniji zakoni i načela ljudskih prava", rekao je Abbasi.

"Nova vrsta rata"

Amira (ime promijenjeno), koja je zamolila da se ne koristi njeno pravo ime iz sigurnosnih razloga, studirala je novinarstvo na sveučilištu u Kabulu. Nakon dolaska talibana na vlast, ova mlada žena nije mogla nastaviti studij jer su talibani ograničili obrazovanje žena. Izrazila je zabrinutost zbog trenutne situacije: "Nakon toliko godina rata, još uvijek se ne osjećamo sigurno i sada se suočavamo s novom vrstom rata u ime vjere. Isključeni smo iz društva i živimo u zatvoru, dok žene drugdje nastavljaju napredovati."

Roya (ime promijenjeno), koja radi za izbjegličku organizaciju u pokrajini Nangarhar, izrazila je sličan osjećaj: "Kao afganistanska žena, teško je zamisliti život pod ovakvim uvjetima. Ako se kao zaposlena žena osjećam potlačeno, kako se onda tek trebaju osjećati žena koje su u osnovi kod kuće? Ne očekujemo da će se naša situacija poboljšati u budućnosti i bit ćemo prisiljene oduzeti si život."

Unatoč širokim kritikama, militantni režim nije pokazao znakove da je spreman napustiti svoju tvrdokornu politiku. Vrhovni vođa skupine, Hibatullah Achundsada, uvjeren je da će afganistanskim ženama biti ponuđen "ugodan i uspješan" život. 

Neformalne veze s talibanima

Međunarodna zajednica oštro je osudila talibane zbog njihovog odnosa prema ženama. Zemlje diljem svijeta uvjetovale su svaki angažman u Afganistanu na tome da talibani poboljšaju pristup djevojčica obrazovanju, ljudskim pravima i inkluzivnoj vladi. 

Ipak, skupina je uspjela uspostaviti de facto diplomatske odnose s nekoliko zemalja u regiji, uključujući Rusiju, Kinu, Pakistan, Indiju i razne države Srednje Azije.

A Ujedinjeni Arapski Emirati prošle su sedmice prihvatili akreditive diplomata kojeg su imenovali talibani za ambasadora Afganistana. Ovo čini ovu zaljevsku državu drugom zemljom nakon Kine koja je prihvatila talibanskog izaslanika na ovoj razini.

Ujedinjeni Arapski Emirati priopćili su da je ovaj potez dio njihovih širih napora za pružanje humanitarne pomoći i promicanje stabilnosti. Međutim, postavlja se pitanje o posljedicama suradnje s islamističkim fundamentalističkim režimom koji otvoreno krši ljudska prava.

Rasprava o putu naprijed

I u Njemačkoj rasprava o tome kako se nositi s talibanima postaje sve kontroverznija. Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock oštro je kritizirala nove zakone kao "gotovo 100 stranica mizoginije" koja je ušutkala polovicu afganistanskog stanovništva. Čvrsto je odbacila pozive na uspostavu odnosa između Berlina i talibanskog režima.

Ipak, oporbene stranke, uključujući Kršćansko-demokratsku uniju (CDU), zalažu se za pragmatičniji pristup. Tvrde da bi Njemačka trebala surađivati ​​s talibanima kako bi olakšala deportaciju odbijenih afganistanskih tražitelja azila i kriminalnih izbjeglica.

Ovaj prijedlog izazvao je kontroverze. Kritičari upozoravaju da bi to moglo legitimizirati talibansku vlast i potkopati njemačku predanost ljudskim pravima.

U tom kontekstu, budućnost za afganistanske žene i djevojke čini se sve mračnijom. Grupe za ljudska prava, u međuvremenu, kažu da međunarodna zajednica mora prijeći dalje od puke retorike i poduzeti konkretne korake kako bi podržala afganistanske žene i pozvala talibane na odgovornost za svoje postupke.

Helay Asad i Ghazanfar Adeli su doprinijele ovom tekstu.

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu