Sužava se prostor za izbjeglice
15. januar 2016Tageszeitung piše o austrijskom osiguravanju granice prema Balkanu. List piše da se sužava prostor za izbjeglice na Balkanskoj ruti. „No austrijski nedavni pokušaj koordinacije sa Slovenijom i Hrvatskom ne može biti promatran kao mjera suverene države za osiguranjem granice: On je također, možda čak hitan, signal Njemačkoj i cijeloj EU. Svi apeli za obavezujuće rješenje na nivou cijele Europe su u konačnici ostali bez rezultata“, piše list.
„Trenutno ljudi bivaju vraćani – od Njemačke prema Austriji, od Austrije prema Sloveniji, koja sama najavljuje poduzimanje odgovarajućih mjera na granici prema Hrvatskoj. Još uvijek je riječ o malom broju odbijenih ljudi, ali ko još zna šta donosi sutra. Debata u Njemačkoj o gornjoj granici se vrlo pažljivo prati tamo gdje bi moglo biti „previše“ izbjeglica. Niko na zapadno-balkanskoj ruti ne želi snositi posljedice ako populistički unutarpolitički pritisak na Angelu Merkel bude dalje rastao“, ocjenjuje Tageszeitung.
Novo zveckanje oružjem
Saechische Zeitung piše o novom zveckanju oružjem između starih rivala Hrvatske i Srbije. „Istorijsko neprijateljstvo između najmlađe članice EU Hrvatske i kandidata za članstvo u Uniji Srbije ponovo je oživljeno. Ovaj put je riječ o novom oružju i verbalnoj razmjeni udaraca između političara. „Vodeći političari se međusobno optužuju i ne sustežu se ni od ličnih napada. Srbija Hrvatskoj prebacuje da se očito naoružava preko SAD-a i NATO-a. Beograd je svog saveznika Rusiju zamolio da se tome suprostavi isporukom novih oružanih sistema Srbiji. Istodobno je premijer Srbije Aleksandar Vučić zamolio Vašington da Hrvatskoj ne isporučuje „balističke rakete“ kako ne bi ugrozio ravnotežu na Balkanu. „EU treba urazumiti Zagreb, inače ćemo i mi kupiti rakete“, rekao je Vučić. „Vučiću, ne budi nervozan, mi nemamo loše namjere“, rekao je ministar odbrane Ante Kontromanović prošle sedmice pomalo uobraženo. Kontromanović je rekao da je njegova zemlja kao članica NATO-a ipak miroljubiva što se za vodeće srbijanske političare ne bi moglo reći. Kontromanović je rekao da su ti politčari odgovorni za četiri osvajačka rata 90-ih godina – u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i na Kosovu“, piše Tageszeitung.
Zagađeniji od Pekinga
„Peking, tamo gdje ljudi često idu na ulicu samo sa maskom, slovi kao grad sa najlošijim zrakom na svijetu. Pri tome je u pojedinim balkanskim zemljama zagađenost zraka još veća“, piše Frankfurter Rundschau.
„Slike prolaznika sa zaštitnom maskom i zatvorenim školama zaslužne su za to da Peking dobije titulu „najzagađenijeg grada u svijetu“. Nepravedno: Najzagađenija nije kineska metropola, već manje poznato Tetovo. U ovom petom po veličini gradu u Makedoniji zagađenost je tokom praznika dostigla razinu od 996 mikrograma po kubnom metru – to je 20 puta iznad maksimuma u EU i još uvijek 20 mikrograma iznad zagađenosti Pekinga“. List dalje navodi primjer BiH. „U Tuzli se lokalni političar Goran Stojak godinama bori protiv „Termoelektrane“ najvećeg zagađivača u gradu. Termoelektrana sa svojih pet blokova, unatoč svim protestima, emitira 20 puta veću količinu sumpordioksida nego što je dozvoljeno i proizvodi ogromne količine šljake koja se deponira oko grada“, piše Frankfurter Rundschau i navodi da je procenat oboljelih od raka pluća u Tuzli duplo veći od srednjeeuropskog prosjeka.