1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sudbonosna godina za AfD

Kay-Alexander Scholz
15. januar 2019

Među populistima je vrlo popularna kritika EU. I AfD je sad „otkrio“ novu temu. Ova stranka se nada da će negodovanjem oko Unije ostvariti dobre rezultate (i) na izborima za EU-parlament, kao nedavno na istoku Njemačke.

https://p.dw.com/p/3BWjj
Deutschland AfD - Europawahlversammlung in Riesa | Leitantrag
Foto: picture-alliance/dpa/M. Skolimowska

Desne populiste iz Alternative za Njemačku (AfD) u 2019. očekuje napeta, dinamična godina. Još uvijek nije odlučeno hoće li Služba za zaštitu ustavnog poretka početi nadzirati aktivnosti stranke (kako bi provjerila u kojoj mjeri su one desno-ekstremne, nap. red.), a u anketama AfD stagnira na otprilike 15%. Nove građanske slojeve, za razliku od očekivanja, za sada AfD ne privlači. A pred vratima su važni izbori.

Stranačko je vodstvo zato za tekuću godinu, najkraće rečeno, kao vrhovni cilj proglasilo maksimu „umjerenost". Prvi stvarno važni izbori ove godine održavaju se u svibnju – izbori za Europski parlament. „Radi se o tome da privučemo nove birače", rekla je Beatrix von Storch, članica stranačkog predsjedništva, na AfD-ovom europskom kongresu u Riesi, nedaleko od Dresdena, glavnoga grada Saske. Građanskim biračima se mora signalizirati „da smo mi realisti, a ne utopisti", dodala je. Novi realizam su proglasili i stranački čelnici Alexander Gauland i Jörg Meuthen. „Vuk pojeo kredu", kaže doslovno jedna stara njemačka poslovica – „vuk" više ne govori (javno) sve ono što misli, već se izražava umjereno, govori ono što misli da će se svidjeti široj publici. 

Deutschland AfD - Europawahlversammlung in Riesa
Jörg MeuthenFoto: picture-alliance/dpa/M. Skolimowska

U AfD-u ima doduše i onih (malobrojnih) koji taj novi kurs ne podržavaju, i oni su počeli napuštati stranku. A kad se to dogodi, kao nedavno u slučaju Andrea Poggenburga, bivšeg šefa AfD-a u Saskoj, onda nitko baš javno ne roni suze zbog tog poteza.

AfD želi ukinuti Europski parlament

Ali AfD ima samouvjereno članstvo. Oko 500 delegata na stranačkom kongresu zagorčalo je život vodstvu AfD-a, koje želi „progurati" taj novi, ublaženi kurs. U stranačkom programu koji je usvojen u Riesi može se pročitati i neke stvari koje stranački lideri tamo nisu htjeli vidjeti.

Ubuduće tako ne bi trebao ni postojati Europski parlament – tu se želje članstva razlikuju od Meuthenovih, on je nositelj liste AfD-a za europske izbore. On je predložio „smanjenje" Europskog parlamenta na 100 delegata. Kao objašnjenje za tu inicijativu AfD-ovci kažu da bi zakone trebali donositi isključivo nacionalni parlamenti. I da nikome ne treba parlament na razini Unije. Vijeće EU-a i Komisija bi i ubuduće ipak trebali – postojati.

AfD-u su čak dva stranačka kongresa (ukupno pet dana zasjedanja) bila potrebna da „blagoslovi" listu kandidata za Europski parlament – to upućuje na zaključak da AfD, usprkos svoj neprijateljskoj retorici, izgleda ipak ozbiljno shvaća Europsku uniju.

Dexit? Ne – barem ne za sada…

Jedan drugi (već unaprijed medijski vrlo eksponirani) prijedlog nije dobio podršku većine delegata. AfD ipak neće zatražiti da Njemačka izađe iz Europske unije nakon sljedećeg legislativnog razdoblja – ukoliko se EU temeljito ne reformira. Programska komisija AfD-a je taj zahtjev zapravo upisala i u izborni program.

Sachsen, Riesa: AfD - Europawahlversammlung
Stranački kongres u RiesiFoto: picture-alliance/dpa/M. Skolimowska

Uoči glasanja Gauland je uzeo riječ i upozorio da je potrebna „europska politika koju će prožimati građanski razum, a ne eskapizam". Brexit nije uzor za Dexit (izlazak Njemačke iz EU-a, nap. red.), kazao je i dodao kako je njemački „posebni put" susjednim zemljama oduvijek bio „nelagodan".

Opcija „Dexit" ipak nije definitivno odbačena za sva vremena – ona ostaje u programu AfD-a, kao opcija koja nije realna i opcija bez ikakvog vremenskog okvira. I stranačko vodstvo očito nema ništa protiv toga. Cilj je vršenje političkog pritiska, ali pod uvjetom da se ne prestraši birače. Osim toga, stranka s podrškom od 15% kao AfD ionako nema dovoljno političke moći da realizira Dexit. Pogotovo zbog činjenice da 70-80 posto Nijemaca i dalje ima pozitivno mišljenje o EU-u.

AfD i dalje je na ratnoj nozi s eurom. To stoji crno na bijelo i u stranačkom programu. Euro je loša konstrukcija, kaže se. I zato se mora ponovno uvesti nacionalne valute, ali paralelno uz euro, čuje se iz AfD-a.

Vizija za Europu

Europa bi, kako stoji u stranačkim dokumentima AfD-a, trebala postati klub domovina, trebala bi se ograničiti na ekonomsku suradnju. EU porezi, EU vojska, Frontex, pomoć za loše razvijene zemlje ili zakoni EU-a za hranu i prije svega oko raspodjele izbjeglica? Po mišljenju AfD-a sve to više ne bi trebalo postojati.

Postoji ipak i jedna nada koju AfD povezuje s Europom. Možda se u Bruxellesu može pronaći i saveznike, saveznike koje AfD za sada nije našao među strankama u Njemačkoj. Ali Meuthen ne računa s time da se u ovom trenutku (iz aktualno tri EU-kritična kluba zastupnika) u parlamentu Unije može formirati veliki, zajednički „klub prijatelja".

Kao potencijalni partneri spominju se Lega Nord, FPÖ, Orban i PIS. "Neće to biti jednostavno", kaže Meuthen. Jer postoje različiti interesi, na primjer po pitanju odnosa prema Rusiji ili oko izbjegličke politike.

Deutschland AfD - Europawahlversammlung in Riesa | Alexander Gauland
Alexander GaulandFoto: picture-alliance/dpa/M. Skolimowska

AfD-ov papir kojim se ulazi u skore europske izbore obuhvaća 50 stranica i sadržajno je prilično šarolik. Obuhvaća pravila za lječitelje, obiteljsku i vanjsku kulturnu politiku. Tako se želi korigirati prošireno mišljenje kako je AfD stranka koja se fokusira samo na jednu temu – migracijsku politiku. Euroskepticizam je takoreći ukorijenjen u genetskom kodu te stranke.

Ali predizborni program ima još i veće ambicije. Svojom širinom i temama koje obrađuje on zapravo izlazi iz okvira Europske unije – ustvari je pisan i za druge važne izbore u godini 2019.

Najesen se naime održavaju izbori u tri istočnonjemačke pokrajine, koje su već sad jake utvrde AfD-a. Tamo se biraju novi pokrajinski parlamenti. AfD bi u njima mogao postati najjača stranka. To bi bio presedan, iako je za očekivati da (vjerojatno) nijedna stranka neće biti spremna koalirati s AfD-om, kako bi ta stranka preuzela vlast.

Raspoloženje uoči važnih izbora

Mladi političari AfD-a iz regije, koji imaju posao i obitelji, koji su „sasvim normalni", kako oni kažu, tijekom stranačkoga kongresa su potvrdili koliko velika očekivanja imaju od tih izbora. Tvrde da u međuvremenu ne postoji nijedno političko područje koje stvarno dobro funkcionira. Još uvijek, napominju, puno ljudi seli iz regije, raspoloženje kod onih koji ostanu je loše. Tvrde da mediji izvještavaju jednostrano. Toliko puno pesimizma među mladim ljudima može biti objašnjenje za činjenicu da je AfD tako jak na istoku Njemačke.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android