Sudbina Kipra ovisi od gasa

Kipar  se nalazi ispred obale Turske, Sirije, Izraela i Egipta i do sada je prvenstveno bilo destinacija za odmor Izraelaca, Libanaca, a u posljednjih deset godina i sve više Rusa. Ostrvo, koje slovi i kao poreska oaza, poznato je i po geostrateškoj borbi za premoć. Sada se mnogo toga vrti oko plinskih polja, otkrivenih u proteklih 14 godina. Posljednje je pronađeno 2022. godine. To tjera mnoge Kiprane da sanjaju o novoj ulozi na Bliskom istoku.

Za stručnjaka za Bliski istok Cosmea Ojedu sa madridskog Univerziteta San Pablo CEU, eksploatcija gasa bi takođe mogla biti  šansa za mir na Bliskom istoku – ali i za rješavanje sukoba između Grka i Turske oko Kipra.

"Gasna polja imaju potencijal za ogroman napredak i prosperitet svih strana. Jer, nijedna od zemalja ne može sama raelizirati projekt plinovoda, koji će sada prisiliti dosadašnje protivnike da rade zajedno", kaže Ojeda.

Koliko su i dalje različiti stavovi govori i činjenica da se Turska, trenutno - u ratu na Bliskom istoku, pozicionira protiv Izraela, dok Kipar jasno brani interese Izraelaca.

Trenutno nema projekata za gradnju gasovoda?

Događaji između Njemačke i Rusije oko plinovoda Sjeverni tok dodatno su odvratili investitore, smatra Izraelac Elai Rettig, šef energetskog odjela u Begin-Sadat centru za strateške studije (BESA). „Međutim, rezerve gasa na dnu mora na Bliskom istoku mogle bi značajno smanjiti značaj drugih dobavljača gasa i zavisnosti od zemalja poput Katara", ističe Elai Rettig

On smatra da Katar, poput Turske, Rusije i Irana, ima jasan interes za nastavak sadašnjeg sukoba s Hamasom iz više razloga. Bliski istok je ove godine bio na rubu istorijskog događaja: "Postojao je neobjavljeni, preliminarni sporazum između Izraela i vlade Pojasa Gaze o zajedničkom korištenju, finansiranju i eksplataciji plinskog polja Gaza Marine Coworking. To je moglo promijeniti puno stvari u odnosima između Izraela i Palestinaca, a time i u cijelom regionu." Ali planovi su zamrznuti zbog Hamasovog terorističkog napada na Izrael.

Prije LNG na Kipru nego gasovod do Grčke

Kipar je od 1974. godine  podijeljen na dva dijela.  Veći, južni dio, je nezavisna država Republika Kipar, koja je u sastavu EU, dok je sjeverni turski dio ostrva, tzv. Turska Republika Sjeverni Kipar. Nju je međunarodno priznala samo Turska, ali ne i druge države. Postoje i teritorijalni sukobi oko pomorskih granica. U proteklih deset godina postignut je niz sporazuma između Izraela i Libana, Izraela i Turske, te između Kipra i Grčke, koji su trebali regulisati proizvodnju i prodaju gasa. „Međutim, nikada nije bilo obavezujućih ugovora", kaže Rettig.

Kancelar Olaf Šolc, koji se u maju sastao sa novim kiparskim predsjednikom Nikosom Kristodulidesom, takođe je zainteresovan da ta zemlja, koja je dio Evropske unije, ubuduće prodaje gas Evropi. Korporacije kao što su Chevron, Total Energies i Eni neki su od igrača, zainteresiranih za eksploataciju plina u istočnom Mediteranu i već su uključeni u ove planove na različite načine.

Međutim, budući da je izvoz tečnog gasa, za razliku od plinovoda, lakše realizirati u kratkom roku, vlada u Nikoziji želi izgraditi LNG terminal - što je prije moguće.

Jer, pregovori oko eksploatacije gasa iz morskih dubina se moraju voditi ne samo sa Kiprom, već i sa Turskom. Od 1974. godine Ankara polaže pravo na kiparske resurse na dnu mora. Međutim, za vladu članice EU-a Republike Kipar, gas je prilika da postane ekonomski nezavisnija od Rusa, koji su joj pomogli raznim investicijama i kreditima nakon finansijske i državne krize 2013. godine. I ruska vlada je tada bila zainteresirana za gas sa Kipra, ali je potom odustala od planova njegove eksploatacije.

Smanjite zavisnost od Rusije i Katara

Kiparski naučnik Kyriakos Kokkinos je prije izbijanja rata sa Hamasom polagao sve nade u ekonomsko približavanje Izraelu, kako bi smanjio ovisnost svoje zemlje o Rusima. On sam je bio "Chief Scientist" u prethodnoj kiparskoj vladi: "Ovo je funkcija, koju su stvorili Izraelci i koju smo mi od njih preuzeli jer želimo da budemo međunarodno tehnološko i naučno središte poput njih", pojašnjava Kokkinos. On dodaje kako bi gas mogao biti most i poveznica ka većoj ekonomskoj saradnji.

Izraelski stručnjak za energetiku Rettig smatra da se po tom pitanju, čak i nakon masakra Hamasa 7. oktobra, malo toga promijenilo. Pitanje je samo kako realizirati saradnju.

Zapravo je eksploatacija trebala početi još 2018. godine. Početni plan izradio je Noble, nezavisni operater kojeg je američka energetska kompanija Chevron  preuzela (kupila) u oktobru 2020. Liban je prošle godine postigao istorijski sporazum s Izraelom o podjeli plinskog polja ispred njegove obale. Trenutni sukob s Hamasom također bi mogao pokvariti i ove planove. „To je sada predmet cjenkanja, taktiziranja i pregovora između različitih sila", kaže geostrateg Cosme Ojeda: „Potrebno je puno strpljenja."

Međutim, nadu daje kiparska kompanija DEH Quantum Energy, koja radi na povezivanju električne mreže sa Evropom. Rettig smatra da je ovaj projekat u sadašnjoj situaciji lakše realizirati nego gasovod. Veza za strujni kabl, nazvana EuroAsia Interconnector Project, bila bi najduža na svijetu. Međutim, plan interkonektora od 2.000 megavata, postavljenog na dnu mora ne uključuje Tursku: "Ali s tim bi tamošnja vlada vjerovatno imala manje problema nego s gasovodom od Kipra do Grčke", smatra Rettig. Osim što je unosan posao, gas jeste i ostaje političko sredstvo pritiska.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu