"Stvoriti koaliciju između Zagreba i Sarajeva"

„Srbija raspolaže sa više modernih vojnih sistema nego sve ostale države Zapadnog Balkana zajedno, bez da pri tome postoji prepoznatljiva prijetnja za ovu najveću zemlju na Zapadnom Balkanu“, piše u gostujućem komentaru za Die Welt Alexander Rhotert. On kritikuje zapadne političare, koji, uprkos destruktivnoj ulozi Beograda na Kosovu i u BiH, pokušavaju predstaviti Srbiju kao "uporište stabilnosti". U tom kontekistu pominje posjetu bavarskog premijera Markusa Södera Beogradu. 

Söder je, kako se navodi, pokušao reanimirati ono što Washingtonu nije pošlo za rukom prije pola godine: privući Beograd na stranu Zapada. Podsjeća se i na Vučićevo upozorenje Zapadu izrečeno samo nekoliko dana prije Söderove posjete u kome je tražio da se Zapad odluči između Kosova i Srbije. Ako bi to bilo Kosovo, Srbija bi sačekala povoljan trenutak i „iskoristila priliku“. 

Evidentni zaborav prošlosti

Alexander Rhotert s tim u vezi podsjeća da je došlo do evidentnog „zaborava“ zapadnih političara u vezi s nedavnom prošlošću i ratovima 90-tih. Ukazuje na prijetnje današnjeg predsjednika Srbije Vučića tokom sjednice državne Skupštine 20. jula 1995., „za vrijeme srpskog genocida u Srebrenici nad više od 8.300 Bošnjaka, u kojem su učestvovali ´Škorpioni´ - specijalne jedinice srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova iz Beograda, kada je rekao da će se za svakog Srbina, ubijenog od strane NATO-a, ubiti 100 muslimana.“ To je, podsjeća autor, bila kvota koju su nacisti odredili tokom njemačke okupacije Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, to jest, ubiti 100 jugoslavenskih civila za svakog ubijenog vojnika Wehrmachta. 

Vučić i njegovi sljedbenici drže se plana "Srpskog sveta", ponovo adaptiranog izdanja Miloševićeve velike Srbije, odnosno pripajanja Srbiji područja bivše Jugoslavije na kojima pretežno žive Srbi. To se posebno odnosi na polovinu BIH i sjever Kosova. Ova ideologija podudara se s "Ruskim svetom", dodaje se u komentaru.

Stvaranje nove koalicije između Zagreba i Sarajeva?

Autor komentara podsjeća i na situaciju od prije 30 godina, tokom rata u BiH, kada su postojali srpsko-hrvatski planovi o podjeli te zemlje. On naglašava da te planove danas ponovo podržavaju neki političari, posebno Dodik. 

"Tada su se SAD umiješale i prisilile Zagreb da okonča rat protiv Sarajeva. U martu 1994. godine u Washingtonu je potpisan istoimeni sporazum između Hrvatske i Bosne, što je bila prekretnica u ratu. Hrvatske i bosanske vojne snage, koje su od tog momenta zajedno djelovale, postepeno su potisnule agresore. Kada je hrvatska vojska uz podršku SAD u avgustu 1995. godine oslobodila teritoriju koji su držali Srbi, a NATO bombardovao srpske položaje u Bosni, ravnoteža snaga se iz temelja promijenila. Srpska strana je bila spremna pregovarati o miru, jer je uspostavljena ravnoteža moći bila pretpostavka za mir na Balkanu", piše Rottert i konstatuje: "Danas ta ravnoteža više ne postoji."

Zato bi, dodaje, "Washington i Berlin, kao i prije 30 godina, trebali stvoriti koaliciju između Zagreba i Sarajeva, uz uključivanje Prištine, jer je većina stanovništva u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu proevropska. Nažalost, to nije slučaj kod Srba, jer mnogi od njih više preferiraju Rusiju u odnosu na Zapad“, smatra Alexander Rhotert.

Zapad bi trebao povući granicu

"Zapad bi trebao povući granicu, jer se sve drugo pokazalo kao kvadratura kruga, a srpski političari to tumače kao polititiku popuštanja" (Appeasement) i kao slabost Zapada", navodi se u komentaru. 

„Ako bi Beograd zaista promijenio politički kurs za 180 stepeni, Zapad bi to trebao pozdraviti, u Söderovom maniru. EU bi se pak trebala oprostiti od iluzija: Nacionalistički autokrati poput Vučića i Dodika nisu potkupljivi i ostaju vjerni svojim principima. Iako uzimaju novac Brisela, oni i dalje odbacuju naše zapadne vrijednosti, kako to srpska propagandna mašinerija svakodnevno čini u medijima. Vučić i Dodik su posljednjih godina, posebno od drugog rusko-ukrajinskog napada, jasno stavili do znanja da su na strani Moskve. Trebali bismo ih držati za riječ i ne prepuštati se nerealnim željama“, zaključuje Alexander Rhotert u gostujućem komentaru za „Die Welt“.   
 

Alexander Rhotert je diplomirani politolog. Od 1996. do 2016. radio je za UN, NATO, OSCE, EU i Kancelariju visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Priredio: Faruk Šabanović

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu