Studija pokazala: u Njemačkoj postoji policijski rasizam
11. novembar 2020
Nakon smrti afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijske akcije u SAD-u u proljeće, i u Njemačkoj se počelo postavljati pitanje: ima li policija problem sa strukturnim rasizmom? Iako policija i Savezno ministarstvo unutarnjih poslova to mjesecima odlučno niječu, sve su glasniji oni koji zahtijevaju da se tema istraži, posebno nakon što su otkrivene policijske desnoekstremne chat grupe na socijalnim medijima. Nakon prvotnog otpora je ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (CSU) prije nekoliko tjedana najavio studiju, ali jednu koja bi trebala ispitati prisutnost rasizma u cijelom njemačkom društvu, a ne posebno u policiji.
Usred te rasprave sada je tim kriminologa sa Sveučilišta u Bochumu objavio rezultate studije na temu ilegalnog i rasističkog policijskog nasilja, na kojoj oni, neovisno o Ministarstvu, rade već dvije godine.
Studija, za koju je više od 3.300 ljudi pitano o njihovim iskustvima, dolazi do zaključka da u Njemačkoj policija zaista diskriminira ljude u zavisnosti od boje kože i migrantskog porijekla. Laila Abdul-Rahman, jedna od autorica studije, kaže da se ti ljudi "češće provjeravaju. Oni su u situacijama u kojima lakše dolazi do eskalacije nasilja, pa prema tome češće i iskuse nasilje."
- pročitajte i ovo:Desni ekstremisti u policijskoj odori?
Policijsko nasilje gotovo nije zabilježeno
Znastvenici su ustanovili da su ljudi bez migracijskog porijekla s policijskim nasiljem suočeni prvenstveno na demonstracijama i velikim događajima, dok ljudi s migracijskim porijeklom policijsko nasilje doživljavaju prije svega izvan takvih događaja.
Međutim, često se zbog nedostatka dokaza ti slučajevi ne prijavljuju niti obrađuju. "Ono što vidimo u službenoj kriminalističkoj statistici je da u slučajevima nasilja od strane policijskih službenika vrlo rijetko dolazi do podizanja optužnice od strane državnog odvjetništva. U 90 posto slučajeva se postupci obustavljaju i ne završavaju na sudu. To znači da sudskih postupaka nema te da stoga postoji vrlo veliki broj neregistriranih djela", kaže Abdul-Rahman.
Jedan od zahtijeva autora studije je da se uspostave eksterna nadzorna tijela koja bi neovisno nadzirala policiju i bila u stanju pomoći upravo u takvim slučajevima.
Michael Mertens iz policijskog sindikata GdP smatra međutim da su takve vanjske kontrole suvišne: "Mi živimo u pravnoj državi i kao policajac ja imam neograničeno povjerenje u tu državu", kaže on u razgovoru za DW. "A djeluju i kontrolni mehanizmi koje već imamo. Svako može podnijeti žalbu ili tužbu. Postoje različite mogućnosti ako se netko želi braniti od ponašanja države, uključujući i policijsku intervenciju. Morali bismo se držati tih instrumenata, vjerovati im."
No upravo je to ono što osobama izloženima policijskom nasilju često nedostaje: povjerenje u vladavinu zakona. Osim psiholoških posljedica koje policijsko nasilje često ima za pogođene, osobe s migracijskom pozadinom se osjećaju bespomoćnima: "Čovjek se ne može riješiti svog izgleda, boje kože i drugih karakteristika. To znači da je strah da će vam se takvo što ponoviti poprilično prisutan. Mnogi ljudi su to iskusili više puta", objašnjava Abdul-Rahman.
- pročitajte i ovo: Ipak studija o rasizmu u njemačkoj policiji
Je li Njemačka predugo ignorirala problem?
Ona je uvjerena kako se tu više ne može govoriti o pojedinačnim slučajevima. "Jednostavno ih je previše za to. Vidimo ove strukturne procese, vidimo tipične eskalacije, procese koji se uvijek iznova ponavljaju u određenim situacijama. Naravno, postoje određene konfliktne situacije, demonstracije, nogometne utakmice i tako dalje, tako da ovdje definitivno postoje strukture koje su problematične. Mi u Njemačkoj možda nemamo najveći broj ilegalnog policijskog nasilja, primjerice u usporedbi sa SAD-om. Ali definitivno imamo problem s razotkrivanjem tih slučajeva " kaže Abdul-Rahman.
Znanstvenici međutim naglašavaju da, mada postoji strukturni problem u policijskoj praksi, to nikako ne znači da se to odnosi na cjelokupnu policiju ili da ona namjerno djeluje na taj način. Često su u igri podsvjesni stereotipi ili mehanizmi djelovanja koji mogu dovesti do diskriminacije. Ali na tome onda treba poraditi i o tome razgovarati.
I Michael Mertens iz GdP-a priznaje: "Mislim da se mi i kao policija i kao država možemo poboljšati kada je o ovom osjetljivom pitanju riječ. O tom pitanju moramo razgovarati otvoreno, bez pretjeranih emocija", kaže on. Borbu protiv rasizma on prvenstveno vidi kao zadatak policijske obuke i školovanja.