Studija PISA: znanje je – Kina
3. decembar 2019
Uvodne riječi studije PISA su indikativne:
„Rezultati PISA 2018. pokazuju da su petnaestogodišnjaci u četiri kineske provincije: Pekingu, Šangaju, Đijangsu i Žejang, koji su učestvovali u studiji, u matematici i prirodnim naukama bili primjetno bolji od 15-godišnjaka iz preostalih 78 obrazovnih sistema koji su učestvovali u studiji."
„Uz to 10 odsto đaka sa najtežim socijalnim hendikepom u ta četiri regiona u oblasti čitanja sa razumijevanjem imaju bolji uspjeh nego prosjek zemalja OECD - uspjeh koji je na nivou 10 odsto učenika sa najboljim preduslovima u nekima od tih zemalja."
„Tačno je da ta četiri istočnokineska regiona nisu reprezentativna za čitavu zemlju, ali svaki od njih je veliki kao jedna tipična zemlja OECD, i ukupan broj stanovnika tih regiona je 180 miliona."
„Rezultati tih kineskih regiona su još upečatljiviji kada se zna da je tamošnji nivo primanja mnogo niži nego u prosjeku OECD. Kvalitet njihove obrazovne ponude će se sutra ogledati u njihovoj ekonomskoj snazi."
„Znajući to, kao i s obzirom da su u poslednjih deset godina izdaci za školovanje u zemljama OECD povećani više od 15 odsto, razočaravajuće je to što se znanja učenika u većini zemalja OECD od prve studije PISA (2000.) na ovamo praktično nisu poboljšala. Samo 7 od 79 obuhvaćenih obrazovnih sistema su u tom periodu zebilježilli jasna poboljšanja, a među njima je samo jedna zemlja OECD – Portugalija."
Evo glavnih rezultata studije, najprije u oblasti čitanja s razumijevanjem:
1. Kina (četiri provincije) 2. Singapur, 3. Makao (Kina), 4. Hong Kong (Kina), 5. Estonija, 6. Kanada, 7. Finska, 8. Irska, 9. Južna Koreja, 10. Poljska.
20. Njemačka, 29. Hrvatska, 45. Srbija, 52. Crna Gora, 62. Bosna i Hercegovina, 67. Sjeverna Makedonija, 75. Kosovo.
Matematika:
1. Kina (četiri provincije), 2. Singapur, 3. Makao (Kina), 4. Hong Kong (Kina), 5. Tajpeh (Kina), 6. Japan, 7. Južna Koreja, 8. Estonija, 9. Holandija, 10. Poljska.
20. Njemačka, 40. Hrvatska, 46. Srbija, 53. Crna Gora, 62. Bosna i Hercegovina, 67. Sjeverna Makedonija, 75. Kosovo
Prirodne nauke:
1. Kina (četiri provincije), 2. Singapur, 3. Makao (Kina), 4. Estonija, 5. Japan, 6. Finska, 7. Južna Koreja, 8. Kanada, 9. Hong Kong (Kina), 10. Tajpeh (Kina).
16. Njemačka, 36. Hrvatska, 46. Srbija, 61. Crna Gora, 63. Sjeverna Makedonija, 67. Bosna i Hercegovina, 75. Kosovo.
Nivo obrazovanja u Njemačkoj se nije poboljšao. Naprotiv: čitanje sa razumijevanjem je 2018. bilo na nivou iz 2009. godine. Slično je i sa matematikom i prirodnim naukama. Kod ovih potonjih je prosječan broj poena 2018. bio manji nego 2006, a kada je riječ o matematici, rezultati su bili bitno ispod prosjeka iz 2012.
Njemački kao strani jezik
Od 2001. godine, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj OECD pravi uporedne studije o nivou obrazovanja u velikom broju zemalja. Prilikom objavljivanja prve studije PISA prije 18 godina, rezultati njemačkih đaka su bili ispod prosjeka i stručnjaci su tada govorili o „katastrofi obrazovanja".
Najnovijom studijom je obuvaćeno oko 600.000 đaka starih 15 godina. Rezultati bi trebalo da budu reprezentativni za oko 32 miliona petnaestogodišnjaka u 79 zemalja. U Njemačkoj je u testu učestvovao 5451 učenik iz 226 škola.
Prema studiji PISA, u Njemačkoj više od petine (22 procenta) svih učenika odrasta u roditeljskom domu u kojem njemački nije maternji jezik. Godine 2009. Taj udio je iznosio 18 procenata. Nešto manje od 50 odsto takvih učenika živi u porodicama sa malim primanjima. Stručnjaci vrlo različito procjenjuju način na koji pojačana imigracija u Njemačku utiče na nivo obrazovanja.
„Ako pri sve većoj heterogenosti đaci uspijevaju da bar približno zadrže status kvo, onda to nije loš rezultat", smatra istraživač učenja Andreas Gold, profesor pedagoške psihologije na Geteovom univerzitetu u Frankfurtu. U tekstu koji je napisao za dnevnik Frankfurter rundšau, on se zalaže da djeca na predškolskom uzrastu intenzivnije uče njemački.
Veće šanse za migrante
Jedan drugi ekspert, Rajner Beling, smatra da u Njemačkoj nije bilo dovoljno suočavanja sa temom imigracije. Priznaje se, doduše, da se, „kada je riječ o razlikama među pojedinim zemljama mora povesti računa i o imigracionoj politici zemalja prijema kao i o relativnom kulturnom i jezičkom srodstvu zemalja porijekla i prijema", kako je rekao Beling, „ali takvog diferenciranja – nema".
No, kada je riječ o jednakosti šansi, Njemačka je napredovala u poređenju sa drugim zemljama. Sada oko 16 odsto njenih učenika dospijeva u gornju četvrtinu kada je riječ o uspjehu u školi. Time je Njemačka nešto ispod prosjeka zemalja OECD koji iznosi 17 odsto.
Veliki manjak nastavnika
Predsjednik Saveza njemačkih nastavnika Hajnc-Peter Majdinger smatra da studija pokazuje da je u Njemačkoj situacija sa obrazovanjem nije loša. Proteklih godina, on je stalno upozoravao da trend uspjeha neće moći automatski da se nastavlja. No, njegova prognoza je mračna. On smatra da će u budućnosti škole sve manje biti u stanju da ujednače sve veće razlike u znanju i sve veću heterogenost u učionicama.
„Njemačkim školama nedostaje gotovo 40.000 nastavnika", izjavio je on nedavno u intervjuu za list Pasauer noje prese: „Tako dramatičan manjak nastavnika nismo imali u već tri decenije".
Za Kristinu Rajs, koordinatorku njemačkog dijela studije PISA, za rezultate nisu nadležni samo nastavnici. „PISA ne testira školsko znanje", rekla je ona za magain Špigel, „već znanje mladih, a da li su ga oni stekli u školi ili van nje – to se ne istražuje".