"Stranci svuda" - 60. bijenale u Veneciji

Umjetnica Rut Patir, koja predstavlja Izrael na čuvenom umetničkom Bijenalu u Veneciji, ne želi da otvori paviljon svoje zemlje za javnost sve dok se ne dogovori prekid vatre u ratu u Gazi. Video-instalacija pod nazivom „(M)otherland“ zapravo je trebalo da bude predstavljena u subotu u paviljonu u italijanskom gradu. Međutim, Patir je ovog utorka najavila da će njena umjetnička djela ostati pokrivena.
S obzirom na aktuelne diskusije o učešću Izraela na Bijenalu u pozadini rata u Gazi, umjetnica je na Instagramu objasnila da su ona i kustoskinje Mira Lapido i Tamar Margalit sada postale vijest, a ne umjetnost. „A kada mi se pruži tako izuzetna pozornica, želim da se to i računa.“

One su „zbog toga odlučile da će paviljon biti otvoren tek kada taoci budu oslobođeni i kada dođe do prekida vatre“. Konflikt, koji je u toku, više ne može da se izdrži, kaže. Ona je dio velike grupe u Izraelu koja „poziva na promjene“.

Rat u Gazi će vjerovatno biti jedna od dominantnih tema u Veneciji ove godine, koja će u narednih nekoliko mjeseci (od 20. aprila do 24. novembra) ponovo postati centar međunarodnog umjetničkog svijeta. Više od 800.000 ljubitelja umjetnosti hodočastilo je prije dvije godine u taj grad u laguni izgrađen na šipovima, od kojih dvije trećine iz inostranstva. To je novi rekord.
 

Politička orijentacija Bijenala

Najstarije Bijenale umjetnosti na svijetu vjerovatno je sada još više okrenuto politici, ali je i sve internacionalnije. Po prvi put recimo paviljone imaju Istočni Timor i Panama. Sve prisutniji je i afrički kontinent. Gana i Madagaskar su prvi put učestvovali 2019, usledili su 2022. Uganda, Kamerun i Namibija. Pridošlice iz Afrike na ovom – uz „Dokumentu“ u njemačkom Kaselu – najznačajnijem umjetničkom spektaklu na svijetu, su još i Etiopija, Benin, Tanzanija i Senegal.

Pod sloganom „Sve dragocjeno je krhko“, Azu Nvagbogu predstavlja doprinos zapadnoafričkog Benina. Kustos iz Nigerije s jakim međunarodnim vezama kombinuje radove umetnika Kloe Kvenum i Mufuli Belo, njihove koleginice Išole Akpo i djelo Romualda Hazumea, aktuelne zvijezde beninske umjetničke scene. Nvagbogu je osnivač i direktor Foto-festivala u Lagosu i Fondacije afričkih umetnika, neprofitne organizacije posvećene promovisanju savremene afričke umetnosti i njenoj promociji širom svijeta.

Glasovi Afrike na Bijenalu umjetnosti

Sa uspjehom, kako se ispostavilo: Hazumeovo dirljivo djelo „Dream" (San) učinilo je sada 62-godišnjeg umjetnika svjetski poznatim na Dokumenti 12 u Kaselu 2007. godine. Hazume je predstavio nekoliko metara dug čamac, napravljen od plastičnih kanistera, staklenih flaša, pisama i fotografija, koji je postavio ispred platna za fotografiju. Bjekstvo, protjerivanje, gubitak doma – ovakve asocijacije pak nisu nastale slučajno.

Kustos Nvagbogu takođe želi da nacionalnim doprinosom Benina, kako je rekao novinarima, podstakne „preispitivanje". Želi da promoviše „restituciju znanja" i da, uz pomoć „biblioteke otpora“, da glas posebno ženama – o temama kao što su afrički identitet, ekologija i nauka.

Da li su afrički glasovi već dovoljno prisutni u Veneciji? „Želio bih da vidim mnogo više", kaže Nvagbogu u intervjuu za Dojče vele (DW), „prije svega, volio bih da se na kontinentu izgradi sveobuhvatnija kulturna infrastruktura i da više podrške dobiju impresivni događaji koje već imamo širom Afrike”.

Moto Bijenala se vrti oko „stranog"

Ove godine za glavnu izložbu umjetničkog bijenala zaslužan je Brazilac Adriano Pedrosa, prvi latinoamerikanac koji je ikada bio na ovoj prestižnoj poziciji. "Stranieri Ovunque – stranci svuda", kako je krstio svoju predstavu, prostire se preko đardina nalik parku, istorijskih hala brodogradilišta pod nazivom "Arsenale" i drugih umjetničkih lokacija u gradu u laguni.

Pedrosinov fokus je, kako je najavio, „na umjetnicima koji su i sami stranci, imigranti, iseljenici, dijaspora, emigranti, prognanici ili izbjeglice”. Krug je ogroman. Pozvano je ukupno 330 umjetnika, 88 zemalja ima paviljone, a 34 prateća događaja raspoređena su po gradu.

Ideja glavnog kustosa: On želi da prikaže umjetnost iz manje privilegovanih i manje industrijalizovanih regiona globalnog juga. Sam slogan potiče od pariskog umjetničkog kolektiva Claire Fontaine, koji ga je proizveo kao neonski znak na 53 različita jezika. Oni sada šljašte u "Arsenalu”

Ruski paviljon ponovo ostaje prazan

Malo je vjerovatno da će se ratni protivnici Ukrajina i Rusija sukobiti u Veneciji: ruski paviljon će naime ponovo ostati prazan. Ukrajina pak učestvuje sa grupnom izložbom "Nest building” (Izgradnja gnijezda). Nakon napada na susjednu državu u februaru 2022, umjetnici i kustosi, izabrani za ruski paviljon, su odstupili s funkcija. No, nije bilo zvaničnog isključenja Rusije.

Ove godine na bijenalu učestvuje ukupno 88 zemalja. Većina njih izlaže u istorijskim halama brodogradilišta, bez sopstvene izložbene sale. U krugu od 28 seoskih paviljona u parku „Đardini”, njemački paviljon otvaraju izložbe berlinskog pozorišnog reditelja Ersana Mondtaga i izraelske umjetnice Jael Bartane (Yael Bartana). Pod naslovom "Thresholds" (Pragovi) žele da istraže istoriju i budućnost iz perspektive različitih umjetničkih pozicija. Kustos ove godine - nakon Jilmaza Dzieviora (Yilmaz Dziewior) 2022. - je arhitektkinja rođena u Istanbulu i ko-direktorka Državne umjetničke galerije Baden-Baden, Čagla (Çağla) Ilk. „Na prekretnici smo", citira se Čagla Ilk, „ništa nije sigurno”.

"Mjera mora" iz Bosne i Hercegovine

Bosnu i Hercegovinu na Bijenalu predstavlja projekat Sveučilišne galerije iz Mostara pod nazivom „The mesure of the sea” (Mjera mora) i umjetnik Stjepan Skoko.

"Priručnim sredstvima” (By the Means at Hand) umjetnica Vlatke Horvat predstaviće Hrvatsku. A Aleksandar Denić sa "Exposition Coloniale" predstavljaće Srbiju na 60. Bijenalu umjetnosti u Veneciji.

I za kraj da pomenemo da Vatikan ima jednu od najspektakularnijih pojava ove godine: svoj paviljon postavlja u ženski zatvor u gradu u laguni. Zatvorenice prate posjetioce umjetničkom stazom kroz zatvor. Papa Franjo takođe želi da posjeti paviljon. On bi bio prvi pontifik do sada na jednom venecijanskom bijenalu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu