Strah za grčki turizam

Toliki broj turista kao 2014. godine još nije zabilježen u Grčkoj: zemlju pogođenu krizom prošle godine je posjetilo 24 miliona turista, što je novi rekord. U turističkoj branši to je dovelo do otvaranja 50.000 novih radnih mjesta, a poslije šest uzastopnih godina recesije zabilježen je mali privredni rast. Uspjeh je doprinio i tome da je Grčka po prvi put od 1948. ostvarila suficit na tekućem računu. Ove godine Grci se nadaju novom rekordu od 25 miliona posjetilaca. Upravo njemačke turističke agencije proteklih mjeseci Grčku ističu kao ljetnju top-destinaciju.

Ali aktuelni spor u vezi sa kreditima za prezaduženu zemlju umanjuje takve prognoze, upozorava Andreas Andreadis, šef Grčkog turističkog saveza (SETE). „U prethodna dva mjeseca primjećujemo određeni pad rezervacija upravo iz Njemačke“, kaže turistički menadžer u razgovoru za Dojče vele. Na godišnjem nivou rezervacije iz Njemačke su opale za dva procenta, kaže Andreadis, pozivajući se na podatke Društva za istraživanje potrošačkih navika (GfK). Ekonomska nestabilnost utiče na uspjeh turizma. Grčka zato ne može u potpunosti da iskoristi potencijal koji ima kao evropska top-destinacija. Ipak ta mediteranska zemlja je zbog povoljnog deviznog kursa jedno od omiljenih odredišta za britanske turiste, objašnjava šef SETE.

Bijes zbog planiranog povećanja PDV

Dodatni nemir unose spekulacije o skorom povećanju PDV-a u turističkoj branši. Na tome navodno insistiraju međunarodni kreditori kako bi zaustavili dalje slabljenje grčkog državnog budžeta. S tim u vezi mogu se čuti protivurječna mišljenja: Vlada čas glasno razmišlja o uvođenju većeg PDV-a na ostrvima sa luksuznim turizmom, čas to demantuje. Prema informacijama atinskog lista „Ta Nea“ navodno će i manje posjećena ostrva kao što su Leros ili Ikarija iz nepoznatih razloga biti svrstana u luksuzne turističke destinacije, dok za kosmopolitski Krf nije predviđen viši PDV. Takođe se razmatra i uvođenje poreza za luksuzne hostele – možda već od ovog ljeta.

Naravno, turistička branša bi morala da doprinese da se kriza što prije prevaziđe, smatra Andreadis, ali i upozorava: PDV u Grčkoj ne bi smio da bude viši nego što je poresko opterećenje direktnih konkurenata u turističkom biznisu: “Italija, Španija i Francuska trenutno imaju PDV u visini od deset procenata za turističku branšu, Turska i Kipar još niži, da ne govorimo o Kanarskim ostrvima, gdje se uopšte ne plaća PDV. Ukoliko povećamo PDV na 13 ili 14 procenata, njime neće biti pogođeni samo luksuzni hoteli ili veliki hotelski lanci, već smještaji manjeg i većeg kapaciteta, koji danas čine okosnicu domaćeg turizma“, smatra Andreadis, koji je i sam vlasnik jednog hotela na sjevernogrčkom poluostrvu Halkidiki.

Savez gastronoma čak zahtjeva smanjenje PDV-a. Preko 6.500 malih preduzeća otišlo je u stečaj nakon što je bivša kaoliciona vlada 2011. godine povećala poreze, žali se šef tog saveza Tanazis Papanikolau u intervjuu za atinski list Katimerini. Zbog toga je 40.000 ljudi ostalo bez posla.

Grekzit bi bio „težak udarac“

I za grčku turističku branšu je od presudnog značaja da li će biti postignut dogovor sa povjeriocima Atine. Ključni datum je 5. jun, podsjeća Andreas Andreadis: nakon tog datuma bi Grčka Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) morala da isplati dodatnu kreditnu tranšu u iznosu od oko 300 miliona evra. Do tada bi morao da bude postignut dogovor sa finansijerima. “Nepostizanje sporazuma prosto je nemoguće i niko od toga nema interesa. To bi bila katastrofa – ne samo za Grčku“, smatra šef SETE.

Andreadis, naročito osjetljivo reaguje na pitanje, da li bi povratak drahmi značio olakšanje za grčki turizam. „Grekzit ne bi bio krizna pomoć, već naprotiv težak udarac za nas“, objašnjava menadžer. „Odmor u Grčkoj“ za Andreadisa nije samo susret domaćeg stanovništva i turista. Zato Grčka drugim destinacijama mora manje da konkuriše cijenama, a više sa kvalitetom. Nema nikakvog smisla praviti “turistički geto” za dobrostojeće turiste u inače osiromašenoj zemlji”, poručuje hotelski menadžer.