Strah od dalje diskriminacije uoči novih pregovora u BiH

Uoči nove runde pregovora, lider hrvatske nacionalističke stranke HDZ Dragan Čović sada tvrdi da će Venecijanska komisija podržati njegove prijedloge, piše u uvodnom dijelu teksta, te se ističe da je HDZ predložio formiranje izbornih jedinica prema etničkim kriterijima i uvođenje elektora.

„Ovim modelima HDZ želi osigurati da ubuduće hrvatskog člana tročlanog Predsjedništva BiH mogu birati samo Bosanci i Hercegovci koji se izjašnjavaju kao Hrvati, jer je trenutno moguće da i drugi Bosanci i Hercegovci glasaju za hrvatskog člana“, podjeća autorka teksta.

Međutim, kako se navodi dalje, nije moguće razjasniti da li se Venecijanska komisija zapravo slaže s modelima HDZ-a. Na višestruke upite Standarda, kako piše u tekstu, njen portparol Panos Kakaviatos je odgovorio: "Razgovori Venecijanske komisije su povjerljivi i Komisija generalno ne komentariše pitanja koja su izvan okvira objavljenih stavova i pojašnjenja."

Neusaglašenost sa standardima i uloga Marija Pejčinović Burić 

Odlazeći američki ambasador u BIH Eric Nelson, kako piše bečki list, unio je dodatnu konfuziju rekavši da je predložene modele HDZ-a odobrila Venecijanska komisija, ali da oni ne zadovoljavaju standarde. 

Navodi se i stav politologa Suada Arnautovića, člana Izborne komisije koji ističe da najnoviji prijedlozi HDZ-a nikako ne bi doveli do provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava i koji je u nekoliko presuda naveo da je potrebno promijeniti Ustav BiH, čime bi se okončala diskriminacija Jevreja, Roma ili drugih manjina i onih građana koji se ne žele „etnički“ definisati.

U člansku austrijskog glasila se, uz napomenu da je Venecijanska komisija stručno tijelo i dio Vijeća Evrope, tematizira i uloga Marije Pejčinović Burić, porijeklom Hecegovke, koja je od 2019. generalna sekretarka Vijeća Evrope. Kao političarka HDZ-a, sestrinske stranke bosanskog HDZ-a, ona je bila i ministarka vanjskih poslova Hrvatske. Unatoč ponovljenim upitima Vijeću Evrope o tome je li gospođa Pejčinović Burić i dalje članica HDZ-a i na novoj funkciji, Standard nikada nije dobio odgovor iz ureda za odnose s javnošću Vijeća Evrope."

Uticaj iz Zagreba

U nastavku teksta u Standardu se tematizuje i posjeta Angelina Eichhorst iz Evropske službe za spoljne poslove hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću (HDZ), koja je uslijedila nakon neuspjeha pregovora u Neumu.

„S obzirom na pregovore, mjesecima je jasno da Eichhorst promoviše zabrinutost HDZ-a. To bi moglo imati veze i s činjenicom da hrvatski predstavnici lobiraju unutar institucija EU za svoje etno-političke teme u susjednoj državi i očito su u to uspjeli uvjeriti neke druge EU-Evropljane."

Nakon toga se ističe kako Hrvatska nema nikakvo pravo da se miješa u politička dešavanja u BiH, što je, kako piše Standard, sadržano u Dejtonskom mirovnom sporazumu: „Prvi član ugovora kaže da će ´strane bez rezerve prihvatiti suverenu ravnopravnost ostalih´ i da će se suzdržati od bilo kakvih mjera protiv ´političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine´. U to vrijeme, 1995. godine, ugovorne strane su bile Hrvatska i Jugoslavija (čiji je pravni nasljednik Srbija). Razlog za ovaj pasus je bio očigledan: upravo zato što su se Srbija i Hrvatska masovno miješale u unutrašnju politiku BiH, pa čak i htjele da unište državu i podijele je među sobom, mir je bio i jeste moguć samo ukoliko one prestanu s tim."

Konstitutivni narod

Zanimljivo je da predstavnici EU-a danas očito promovišu uplitanje Hrvatske, a  Hrvati u BiH nisu manjina, već su u Ustavu BiH ukorijenjeni kao "konstitutivni narod", navodi se u tekstu. Intervencija Hrvatske, piše dalje Standard, stoga „nije u pomaganju progonjenoj manjini u susjednoj državi, već prije potkopavanje suvereniteta jedne države."

„U ostatku EU-a, s druge strane, ima diplomata i donosilaca političkih odluka koji smatraju da HDZ-u treba ´dati nešto´ da bi on odustao od politike blokade. Međutim, u dosadašnjoj politici HDZ-a nema naznaka da bi i ova pretpostavka mogla biti tačna. Mogućnosti blokade i veta desetljećima su za HDZ bile osnova osiguravanja vlasti u institucijama."

Potom se konstatuje da su Hrvati u BiH „ponekad čak i nadproporcionalno zastupljeni". HDZ je na posljednjim izborima, navodi se, osvojila 9 posto glasova na državnom nivou i gotovo 15 posto glasova u entitetu Federacija BiH, gdje „ima skoro trideset posto učešća u vlasti i četvrtinu delegata u Parlamentu. Na državnom nivou tri od deset ministarstava pripadaju ovoj stranci. U javnim institucijama - primjerice na televiziji - brojne ključne pozicije rezervisane su za Hrvate.„

Danas, međutim, navodi se u Standardu, oni Hrvati koji su nastrojeni nacionalistički, prijete da će obnoviti strukture Herceg-Bosne ako ne ostvare željene političke ciljeve, što se dogodilo i nedavno nakon neuspjelih pregovora u Neumu. HDZ u Mostaru, piše dalje, svakako može računati na podršku sestrinske stranke u Zagrebu.

Stranci uhvaćeni u etno-logiku

„Predsjednik HDZ-a Dragan Čović, pronicljivi strateg, za vrijeme rata bio je direktor firme Soko. U dokumentu sa njegovim potpisom iz 1993. godine, bošnjački prisilni radnici iz zloglasnog logora Heliodrom, u kome su zatvorenici redovno bili zlostavljani i mučeni, šalju se na rad u kompaniju Soko. Sam Čović kaže da se uvijek ponašao časno i da u ratu niko nije radio za novac. Čović je dugi niz godina politički saveznik separatističkog nacionaliste iz reda bosanskih Srba Milorada Dodika i njegove stranke SNSD, koji želi uništiti državu Bosnu i Hercegovinu. Ova politička veza je sada, nakon što su pregeovori u Neumu propali, ponovo ojačana", piše u tekstu austrijskog glasila.

S druge strane nacionalističkog političkog spektra, pojašnjava se dalje u tekstu,  nalaze se one snage koje od BiH žele stvoriti evropsku ustavnu državu u kojoj bi se svi građani tretirali jednako i zaštitila njihova kulturna raznolikost. A potom se konstatuje i da je to veoma teško postići, s obzirom na poslijeratni dejtonski Ustav i nedostatak većine za takav društveni model.

„Ove progresivne snage ni pod kojim okolnostima ne žele dozvoliti dalje etničko razdvajanje u BiH. No, glasove ovih građanskih snaga često nikako ne slušaju međunarodni predstavnici, jer su stranci često uhvaćeni u logiku etničkog koja je u ratu postala dominantna", zaključuje se u tekstu bečkog Standarda.

Priredio: Faruk Šabanović

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu