Strah kosovskih Srba zbog zabrane dinara

Od početka februara dinar, po odluci kosovske Centralne banke, više ne može da se koristi na Kosovu.

Na sjeveru Kosova, gdje žive skoro isključivo Srbi, poslovi se uglavnom obavljaju u dinarima. U Zubinom Potoku je dug red ispred Poštanske štedionice, jedine srpske banke koja još radi na teritoriji Kosova.

Miloš Vučinić (26) s roditeljima živi u selu Zupče sjeverno od Zubinog Potoka. Namirnice uglavnom kupuju u seoskoj prodavnici. Otkako Miloš zna za sebe, tamo se plaća dinarima.

„Odluka koju je premijer Kurti donio o dinaru ima uticaja na ljude na Sjeveru", žali se Miloš.

Posljedice osjećaju i njegovi roditelji. Miloševa majka – koja radi kao vaspitačica u Zubinom Potoku – dobija platu iz Beograda. Prošli put je morala da vozi četrdesetak kilometara do Raške kako bi podigla novac.

Već je nekoliko transportera sa srpskim dinarima zaplijenjeno ili zaustavljeno na granici. Zbog toga su u Sjevernoj Mitrovici ove sedmice protestovale hiljade ljudi, a zapadni zvaničnici i ambasadori kritikovali Prištinu zbog jednostrane mjere.

U ponedeljak je kosovska Centralna banka odobrila prelazni period od tri mjeseca. Tri banke koje posluju i na Kosovu i u Srbiji – Rajfajzen, NLB i ProKredit – ovlašćene su da primaju dinare i konvertuju ih u evre. Načinjeni su i neki prijedlozi kako da se ubuduće dinar mijenja za evro.

Paralelne strukture na Kosovu

„Ovaj problem ne pogađa samo sjever Kosova već cijelo srpsko stanovništvo na Kosovu jer direktno utiče na plate, penzije i socijalnu pomoć za oko 95.000 ljudi“, kaže nam Iljir Deda sa Instituta za humanističke nauke u Beču.

Srbija na Kosovu i dalje ima škole, bolnice, kancelarije.

Bivši kosovski poslanik Deda kaže da tu valuta nije ključno pitanje. „U pitanju je nedostatak sveobuhvatnog rješenja za institucije koje Srbija finansira i kontroliše na Kosovu“, dodaje on.

Rješenje je Zajednica srpskih opština, koja bi uredila na koji način Srbija podržava institucije koje bi bile ukotvljene u kosovski sistem. Ali, Priština od 2013. ne sprovodi dogovor iz Brisela.

Uopšte, dijalog pod posredovanjem EU odavno je u ćorsokaku i svodi se na kontrolu štete i sprječavanje eskalacije napetosti, recimo oko registarskih tablica.

Nakon posljednjih pokušaja – prošle godine u Ohridu i Briselu – srpski zvaničnici jasno su rekli da neće sprovoditi neke tačke od dogovorenih, posebno one koje se tiču prijema Kosova u UN.

Dijalog pod vođstvom Brisela je jedino što postoji

Za Branislava Krstića, novinara i analitičara iz sjeverne Mitrovice, odluka o dinaru predstavlja „povredu kolektivnih prava“. „Glavni cilj je da se onemogući preživljavanje Srba na Kosovu“, kaže Krstić.

Isto tako stvar vidi srpski predsjednik Aleksandar Vučić. On je na hitnoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN govorio o „zločinima protiv čovječnosti“ i „kršenju Rezolucije 1244“.

Kosovski premijer Aljbin Kurtije pak rekao da jedinstvena valuta u vidu evra nije nikakva odmazda nad Srbima već pokušaj da se suzbiju finansijske malverzacije. Obećao je bolju komunikaciju sa kosovskim Srbima i olakšice pri prelasku na evro.

Savjet bezbjednosti je uputio na EU – jer, kako je rekao, takva pitanja se rješavaju pod palicom Brisela.

S time se slaže i Deda. „Dijalog uz posredstvo EU je izazovan proces, ali je jedino što imamo i što ćemo imati u bliskoj budućnosti“, kaže on za DW.

„Poglavlje normalizacije odnosa između Kosova i Srbije ne može biti zatvoreno bez odlučnog, vjerodostojnog i vizionarskog angažmana Zapada“, uvjeren je Deda.

Neizvjesna budućnost

Nova pravila Prištine poremetila su svakodnevicu kosovskih Srba. Recimo, vlasti u Beogradu isplaćuju mjesečnu stipendiju od 12.000 dinara dobrim đacima.

Sada je nejasno kako taj novac da stigne na Kosovo, rješenje treba da se nađe u prelaznom periodu od tri mjeseca.

Miloš, koji je i sam pohađao srpsku školu u Zubinom Potoku, priznaje da se plaši. Pita se šta je sljedeće. „Kosovski pečat na našim svjedočanstvima i diplomama ili možda zabrana srpskih škola?“

Kaže, neizvjesna je budućnost Srba na Kosovu. Miloš i sam razmišlja od odlasku – u Beograd ili inostranstvo.