Stiže EU sa dvije brzine

„Nikada nećemo pristati na podjelu u Evropskoj uniji, jer je to najlakši način da se ona oslabi", čuje sa sastanka Višegradske grupe u Varšavi. Prosto da čovjek ne povjeruje, jer upravo vlade u Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj, a dijelom i u Slovačkoj, već neko vrijeme pod znak pitanja stavljaju evropsku saradnju i solidarnost. Podsjetimo se anti-evropskih izjava Viktora Orbana, ali i onih protiv Brisela koje stižu od vladajuće poljske partije Pravo i pravda (PiS).

Šta se to dogodilo? Zbog čega oni sada pjevaju drugačiju pjesmu?

Prijedlozi za budućnost Evrope

Razlog za to jeste trenutna rasprava o novom poretku u Evropi. Ona se ne vodi samo zbog „bregzita", već i zbog rastuće nesposobnosti unutar Unije da se pronađe kompromis. Politika koja se tiče izbjeglica, samo je jedan primjer: grupa istočnoevropskih zemalja mjesecima je blokirala bilo kakav smislen napredak.

Međutim, frustracija je još veća. Populistički pokreti u mnogim zemljama-članicama, označavaju Evropsku uniju kao izvor svog zla kojem se nacionalne vlade ne suprotstavljaju ozbiljno. Njima je jednostavnije da Brisel bude vječiti krivac za sve. Italija nudi zaista loš primjer: sopstvena nesposobnost da se sprovedu reforme, prodaje se kao rezultat fiktivne štednje u Evropskoj uniji. Bepe Grilo može Italijanima da priča da je za loše stanje privrede u zemlji kriva EU – i niko mu ne protivrječi.

Šef Evropske komisije Žan-Klod Junker, na to bijedno stanje Unije odgovorio je sa pet prijedloga za budućnost. Oni se kreću od „idemo dalje, kao da ništa nije bilo", preko kursa smanjivanja i „EU-lajt sa sopstvenim tržištem", pa do „EU sa koalicijom voljnih". Te ideje, dizajnirane su da usmjere debatu o budućnosti Evrope i uskoro dovedu do rezultata.

Merkelova je već donijela odluku

Oni koji su pratili skorašnje nastupe njemačke kancelarke znaju u kom pravcu se ide: ona je više puta govorila o Evropi „različitih brzina". Taj izraz označava ideju o grupi zemalja koje čine jezgro EU i koje žele da tješnje sarađuju nego cijela Unija. Na rubu ostaju zemlje koje ne žele u svemu da učestvuju.

Međutim, svako u Berlinu i Briselu oštro negira da bi time nastao sistem dvije klase u EU. Angela Merkel je u više navrata istakla da su svi pozvani da učestvuju. Međutim, zemlje Evrope se u stvari suočavaju sa izborom: ili bliža saradnja u oblasti odbrane, finansijske politike, poreza i tako dalje – ili život u zadnjim klupama Evropske unije. Evropa je, čini se, došla do tačke da drugačije više ne ide.

Neki su se uplašili

Odjednom su se probudili oni koji su Evropsku uniju do sada smatrali samo kao svoju glavnu kasu gdje podižu milijarde za svoj državni budžet. Jedan bugarski list zaključuje da će u takvoj EU sa jezgrom, druge zemlje završiti potučene na rubovima zajednice. I u poljskim medijima se uz nelagodu konstatuje da bi evropski voz mogao da napusti stanicu – ne čekajući na Poljsku.

Mnoge zemlje-članice doprinijele su problemima u Evropskoj uniji. Malo ko je bez mane. Međutim, doprinos nekih bio je posebno destruktivan – ponašali su se kao zli tinejdžeri koji hoće da unište roditeljski dom. Već krajem mjeseca u Rimu će biti postavljene prve smjernice za kurs reformi u EU i – neki bi uskoro mogli da se nađu pred vratima.