Korak protiv letargije u BiH?

"Možda još više začuđuje da i u samoj BiH postoje oni koji to odbijaju. Među njima je i novinarka Nidžara Ahmetašević, koja kaže da zemlja za to nije spremna. Kao obrazloženje navodi listu poznatih nedostataka: kako je zamlja podijeljena na dva entiteta, kako je nadzire visoki predstavnik, kako je BiH poluprotektorat, administracija ogromna i korumpirana, ekonomija stagnira, prosječna plata 420 eura, nezaposlenost 30 posto. Kaže kako se zahtjevom za kandidaturu pokušavaju prikriti nedostaci i kako se time zavarava da zemlja ide naprijed.

Potpuno suprotan stav zastupa renomirana istoričarka Armina Galijaš. 'U onoj mjeri, u kojoj proces učlanjenja u EU zahtijeva konkretne reforme, politička elita dospijeva pod pritisak', pojašnjava ona i konstatuje kako eliti 'status quo' samo ide na ruku. 'Ona se s jedne strane udubno smjestila u predvorju EU, s druge strane nije obavezna da obavlja svoje zadatke. Proces učlanjenja bi neizbježno primorao političare da vode realnu politiku, od regulisanja tržišta mlijeka do saobraćaja. To bi primoralo političare na saradnju, koja u društvu odavno funkcionira', smatra ova istoričarka.

Pogledati se u ogledalu

"Zbog čega bi proces učlanjenja mogao biti korak protiv letargije u zemlji? Zato što bi se, kako kaže Gerald Knaus iz 'European Stability Initiative', državno rukovodstvo u BiH moralo pogledati u ogledalo. EU zahtijeva odgovore na listu sa 2.500 pitanja, kojom se ispituje kompatibilnost administracije sa EU. Ispituje se kakve su sve promjene neophodne, kako bi se ostvarili standardi Evropske unije. Takvi rendgenski snimci su pretpostavka da bi uprava radila profesionalnije. Tako bi se ambiciozni i sposobni službenici profilirali u odnosu na one koji su svoje radno mjesto i funkciju dobili zahvaljujući partijskoj knjižici.

Istoričarka Galijašević ukazuje na još jedan argumenat. 'Dugogodišnja stagnacija dovela je do toga da prazninu u BiH sada popunjavaju drugi i to Turska i Rusija. Dok se Ankara pojavljuje kao zaštitnica muslimana, Moskva uživa simpatije Srba. Propagiranje evropskih vrijednosti', zaključuje Galijaševićeva, 'biće bezuspješno ukoliko se ono ne podrži mjerama integracije u EU", prenosi Neue Zuercher Zeitung.

Šešelj se podsmijeva Haškom sudu

NZZ am Sonntag piše: "Srpski nacionalistički vođa Vojsilav Šešelj neće da se pojavi pred Haškim tribunalom 31. marta na dan izricanje presude. Za dva velika beogradska lista on je rekao da ga to ne zanima i da dobrovoljno tamo neće ići". Haški tribunal je tražio od vlade Srbije da se pobrine da on bude prisutan u Hagu. U novembru 2014. Šešelj je zbog raka u podmaklom stadiju pušten u Srbiju. Vlada Srbije mora - shodno obavezama - da ga preda Haškom tribunalu - a to znači u krajnjem slučaju uhapsiti Šešelja i poslati ga u Holandiju. Ali prema pisanju lista Blic, koji se poziva na vladu, ona to neće uraditi. Šešelj će nastupiti na prijevremenim parlamentarnim izborima, koji će se održati vjerovatno 24. aprila. Prema anketama, njegove šanse da uđe u parlament su jako dobre."

Rusi protiv svih

Njemačka štampa bavi se i Minhenskom konferencijom i stavom Rusa. Türingische Landeszeitung (Vajmar): „Sa Rusima se zapravo ne može, ali ne može se ni bez njih. Jer, s jedne strane, nije potrajalo ni 48 sati a Rusi su već torpedovali dogovor o Siriji. Kažu da ne vjeruju u dogovor da će biti obustavljena vatra, a ni da SAD žele pravu saradnju. S druge strane, Rusija se ne može zaobići – bez nje se ne može odlučivati o budućnosti Sirije i regiona. Pri tome je jasno da Rusija koristi svoju poziciju samo da bi izvukla najveću korist za sebe. Obezbjeđivanje mira je manje važno.“

Lausitzer Rundschau (Kotbus) piše: „Da se čovjek užasne: na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti se odjednom ponovo govori o Hladnom ratu. Evropi je potrebna nova odlučnost u odnosu na Moskvu, a potrebna joj je i koordinirana sigurnosna politika. U to spadaju jasni signali solidarnosti sa ugroženim susjedima Rusije, u to spada u preispitivanje njemačkog vojnog budžeta. Sve to će tako biti dokle god Putin vlada u Kremlju.“

Spiegel online (Hamburg) dodaje: „Bavarski premijer Horst Seehofer je početkom februara otišao u Moskvu u posjetu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i tako na Minhenskoj konferenciji izazvao skandal. Američka delegacija u Minhenu je zato rekla da će bojkotovati svečanu večeru kod Seehofera. I zaista, na večeru je otišao samo jedan od senatora. Iz delegacije se čulo da je posjeta Seehofera Moskvi bila potpuno pogrešan signal. A spontani bojkot je pokazao koliko je zategnuta situacija između Rusije i SAD.“