Stari zahtjevi - novi mirovni pregovori?
28. februar 2022Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je demilitarizaciju Ukrajine i priznavanje anektiranog Krima kao ruske teritorije - kao uslove za okončanje ruske invazije na Ukrajinu. Putin je istakao da je „sporazum moguć samo ako se bezuslovno uzmu u obzir legitimni bezbjednosni interesi Rusije“, saopštio je Kremlj poslije telefonskog razgovora Putina i francuskog predsednika Emanuela Makrona. Shodno tome, Putin je ponovo pozvao na „denacifikaciju” ukrajinske vlade i „neutralnost” Ukrajine.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je povodom mirovnih pregovora sa Ukrajinom apelovao na Putina, da prekine posebno ofanzive na civile. "Treba obustaviti sve napade na privatne osobe i mjesta stanovanja, očuvati civilnu infrastrukturu, zahtijevao je Makron u telefonskom razgovoru", navodi Jelisejska palata. Trebalo bi obezbijediti i puteve, posebno na jugu Kijeva. Iz Pariza je rečeno da je Putin pokazao volju da radi na tim tačkama.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski ranije je pozvao Moskvu na „trenutni prekid vatre“ i povlačenje ruskih trupa iz njegove zemlje. Nakon što je Ukrajian pristala da učestvuje u pregovorima, Zelenski je u nedjelju pokazao da su nade male. „Ne vjerujem previše u rezultat“, ali „mora se pokušati“, rekao je on u govoru.
Rezultati razgovora nisu poznati
Pregovori ukrajinske i ruske delegacije na granici sa Bjelorusijom su završeni - njihov sadžaj nije poznat. Pregovarači su se vratili u svoje prijestonice na konsultacije, izvijestila je agencija RIA, pozivajući se na savjetnika ukrajinskog predsjednika Mihaila Podoljaka. I bjeloruska novinska agencija Belta je, pozivajući se na krugove ruske delegacije, javila da će narednih dana biti daljih razgovora. Tokom pregovora „identifikovane su određene tačke iz kojih se mogu predvidjeti opšti stavovi.“
U prvoj rundi razgovora rusku delegaciju je predvodio specijalni izaslanik Kremlja Vladimir Medinski. U delegaciji iz Moskve bili su i: zamjenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko, zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin, ruski izaslanik na pregovorima takozvane Kontakt grupe Boris Grizlov i poznati političar Leonid Slucki.
Ukrajinsku stranu je predvodio lider frakcije predsjedničke stranke David Arahamjia. U delegaciji su bili i ministar odbrane Aleksij Reznikov, savjetnik predsjednika Mihail Podoljak, zamjenik šefa ukrajinske delegacije u Trilateralnoj kontakt grupi (Minskkram) Andrij Kostin, poslanik Rustem Umerov i zamjenik ministra inostranih poslova Nikola Točicki.
Jedan član ukrajinske delegacije je rekao da su pregovori bili teški. „Nažalost, ruska strana i dalje ima veoma pristrasan pogled na destruktivne procese koje su pokrenuli“, rekao je Mihail Podoljak na Tviteru.
Kremlj: Pregovori su mogli da počnu ranije
Šef delegacije Rusije Medinski je uvjeravao da je Moskva zainteresovana za sporazum. „Definitivno smo zainteresovani za postizanje sporazuma što je prije moguće“, rekao je on ruskoj televiziji prije nego što su počeli razgovori.
Međutim, sporazum mora biti „u interesu obje strane.“ Kremlj je takođe izrazio žaljenje što se pregovori tek sada vode – „iako je prilika postojala“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenijela je državna agencija Tass u Moskvi. Ruska delegacija je „dugo” čekala u susjednoj zemlji. Pregovori su mogli da počnu u u noći između nedjelje na ponedjeljak, rekao je Peskov. Prema ukrajinskim izvještajima, sastanak nije održan u nedjelju jer je put iz Ukrajine bio težak, zbog borbi.
Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu