Stari predsjednik u novoj Rusiji

Od spornih parlamentarnih izbora proteklog decembra u Rusiji je oživio protestni pokret i došlo je do političke mobilizacije. Protekla nedjelja (04.03.) nije bio dan, koji je odlučio o političkoj budućnosti Rusije. Nije iznenađenje što je Putin izašao kao pobjednik na predsjedničkim izborima. I optužbe opozicije da izbori nisu bili fer i korektni su očekivani scenario. Ali ovim nije stavljena tačka na poglavlje protesta jer uzbudljiva vremena tek sada počinju. Kako će legalno izabrano vođstvo u Kremlju reagovati na dovođenje u pitanje legitimnosti reizbora Vladimira Putina? I kako će se ponašati nezadovoljni Rusi, koji su proteklih sedmica izlazili na demonstracije.

Ako pođemo od optimističnog scenarija Putin bi svojim prvim potezima mogao uvažiti neke od zahtjeva opozicije, koja kritikuje sistem. Bio bi to korak istorijskih dimenzija, koji bi nezadovoljnim Rusima dao izvjesnu perspektivu. No, ovaj scenario je najmanje moguć.

Prije bi se mogle očekivati ciljane represije protiv pojedinačnih predstavnika opozicije, praćene imitacijama reformi ili ne. Tako bi mogle biti najavljene površne promjene ruskog političkog sistema, dok bi veliki problemi, poput korupcije, deficita u poštovanju pravila pravne države i demokratije, ostali nedodirnuti. Nastavio bi se status quo, dok bi istinska modernizacija zemlje izostala.

Opcije srednje klase koja protestuje

Reakcije "antiputinovog pokreta" bile bi različite i mogle bi se svesti na zajednički imentitelj, koji glasi: angažovati, radikalizirati, rezignirati, aranžirati i emigrirati.

Kada kažemo angažirati to znači da postoji nada da se veći dio pokreta koji traži Putinov odlazak neće obeshrabriti, već da će se angažovati prije svega na opštinskom i gradskom nivou vlasti.

Neki predstavnici opozicije mogli bi se radikalizirati i u najgorem slučaju osnovati terorističke grupe. Mogućnosti za to postoje, kako u esktremno ljevičarskom tako i u ekstremno desničarskom taboru.

Moguće je i da se dio opozicije, razočaran ishodom izbora, povuće i rezignira.

Neki razočarani dijelovi društva mogli bi se jednostavno pomiriti sa situacijom i braniti cinizmom.

Neki, prije svega dobro obrazovani Rusi, koji su učestvovali u demonstracijama mogli bi potražiti bolji život van Rusije. Time bi zemlja izgubila ne samo snage, iz kojih bi se regrutovao demokratski i liberalni sloj društva. Izgubila bi i ljude koji trebaju da iznesu ekonomsko-tehnološku modernizaciju.

Ovi scenariji pokazuju da je Rusija ponovo na prekretnici. Izborna nedjelja nije bila istinski dan odlučivanja. Tek naredni dani i sedmice biće odlučujući kad je riječ o budućnosti zemlje. Bilo kako bilo u Rusiji nastupaju nova vremena, čak i ako se novi predsjednik zove Vladimir Putin.

Autor: Ingo Mannteufel

Odgovorna urednica: Jasmina Rose