Stare rasprave o "novom lijepom svijetu" novinarstva

Kako se ponaša šef jedne od najvećih evropskih izdavačkih kuća u vrijeme velikih promjena medija? "Kao malo dijete, koje jogunasto udara nogom o pod i krije se ispod suknje svoje vaspitačice." Tim riječima Džef Džarvis, ekspert za internet, opisuje Matiasa Depfnera, Generalnog direktora izdavačke kuće Aksel Špringer. "Depfner u pomoć poziva državu da spašava njegov posrnuli poslovni model - model plaćenog novinarstva - umjesto da sam razvije nove ideje", prebacuje Dažvis Depfneru.

"Naša firma se već radikalno promijenila", rekao je Depfner u Bonu. "Dvije trećine našeg profita dolazi od digitalnih sadržaja. I mi se trudimo da budemo vodeći digitalni izdavač."

Organizatori Global Medija Foruma smjestili su Depfnera odmah pored Džarvisa, na podijumu u sali starog Bundestaga. Rasprava ova dva rivala dala je smijer debati o "Budućnosti novinarstva" na kongresu o medijima u Bonu .

Spasitelj Gugl

Ko želi da bude uspješan na internetu, mora se orijentisati prema gigantu Guglu, rekao je Džarvis. Ekspert za internet i sam posjeduje akcije Gugla i u svojoj knjizi “What would Google do?“ (Šta bi uradio Gugl?) diže ga u nebesa kao spasitelja. Tradicionalne medijske kuće, kao što je Špringer, on naziva dinosaurusima, koji još uvijek pokušavaju da zarade novac od onlajn proizvoda.

"Gugl se ne ponaša kao izbacivač koji određuje koje informacije stižu do ljudi. Gugl je platforma na kojoj može sve da se govori", rekao je Džarvis .

Pored toga, Gugl je strogo obavezan da pruža usluge svojim klijentima. I upravo u tome leži budućnost novinarstva: u uslugama po mjeri, kao što su Guglove mape gradova, koji su pojedinicima donijele pravu korist.

I mada je njemačko srce Depfnera od straha zatreperilo, Džarvis je rekao: "Drago mi je što Gugl zna gdje živim, čime se bavim, jer tako mogu da mi daju informacije koje su za mene relevantne. Moje novine to ne mogu."

Ugrožen i optužen

Voditelj Global Medija foruma, Tim Sebastijan, dobio je zadatak da dvojicu protivnika razdvoji iz klinča. Novinar BBC-a je istakao da u opasnosti nije samo poslovni model novinarstva, ugroženi su životi i tijela samih novinara. Opasnost prijeti od vojnika i pobunjenika, ali i od policije i pravosuđa. Naveo je primjer reportera televizije Al Džazira koji su Kairu, bez fer procesa, osuđeni na duge kazne zatvora.

Njihov šef, direktor vijesti, Salah Negm, pozvao je na međunarodnu solidarnost sa njegovim kolegama. Zajedno sa Džavharom Sirkarom, direktorom indijske stanice Prasar Bharati i generalnim direktorom DW Peterom Limburgom, on je takođe bio na podijumu. "Moramo da se borimo", rekao je Negm. "Moramo da zaštitimo naše novinare, bilo u Egiptu, Siriji, Iraku ili u drugim opasnim područjima."

Povjerenje širom svijeta

Budućnost novinarstva, za njega je inače manje pitanje tehnologije koja se i onako sve brže mijenja. "Povjerenje je najvažniji faktor ", rekao je Negm. "I ono mora da se zasluži. Svaki dan iz početka. Novinarstvo nije profesija nego poziv."

Peter Limburg je samo mogao da se složi sa ovom tvrdnjom. Gdje god nacionalni mediji pokazuju samo jednu stranu medalje, međunarodni mediji poput DW-a, moraju da ispunjavaju svoju obavezu i pružaju informaciije. "I pritom je dobro što u međuvremenu imamo konkurenciju iz Kine, Rusije i Persijskog zaliva" , rekao je Limburg. "Ali to mora da važi i u obrnutom smijeru. Želimo da budemo dostupni u Saudijskoj Arabiji, Kini i Rusiji."

Novinarstvu budućnosti je potreban slobodan pristup, potrebna je raznolikost, potrebna je sloboda izražavanja – u tome su učesnici panel diskusije bili jedinstveni – ili skoro jedinstveni. Opet su Depfner i Džarvis narušili slogu. Jer direktor Špringera u globalnom koncertu glasova pridaje važnu ulogu javnom radiodifuznom servisu. Dažrvis u državnom subvencionisanom novinarstvu prije svega vidi jedno - narušavanje konkurencije.

Sigurno ovo nije bila posljednja diskusija o budućnosti novinarstva, i sigurno Depfner i Džarvis neće postati prijatelji, bar ne u ovom životu.