Ponovo u Haškoj sudnici

Po optužnici Haškog tribunala, Stanišić i Simatović su formirali, pomagali i rukovodili tajnim policijskim i paravojnim jedinicama, čiji pripadnici su vršili ubistva i progone kako bi trajno uklonili nesrpsko stanovništvo, najprije sa područja Krajine i Istočne Slavonije u Hrvatskoj, a potom iz opština Sanski Most, Bijeljina, Bosanski Šamac, Doboj, Zvornik i Trnovo u Bosni i Hercegovini. 

Pretresno vijeće holandskog sudije Alfonsa Orija (Alphons Orie) je bivše šefove Državne bezbjednosti Srbije, za koje je tužilaštvo tražilo doživotni zatvor, 30. maja 2013. većinom glasova oslobodilo krivice. Po obrazloženju u presudi, njihovi postupci nisu bili "konkretno usmjereni na činjenje zločina".

Pitanje "konkretne usmjerenosti"

Tri mjeseca prije toga, Žalbeno vijeće je, po istom principu, oslobodilo bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića, poništivši prvostepenu presudu od 27 godina zatvora zbog zločina pripadnika Vojske Republike Srpske u Sarajevu i Srebrenici i za Martićevo raketiranje Zagreba, koje je pomagao.

Pomagali su i šefovi DB Srbije i načelnik Generalštaba VJ, rekli su sudije jednog i drugog vijeća, ali, po njihovim zaključcima, ta pomoć nije bila "konkretno usmjerena" da se počine krivična djela i zločini. Termin "konkretna usmjerenost", koji je kvalifikovan kao pravni standard, princip i doktrina, izazvao je najviše debata i neslaganja od osnivanja Haškog tribunala.

Da, Stanišić i Simatović su jedinice, kao što su "Crvene beretke", "Škorpioni", "Arkanovci" i "Martićeva milicija", osnivali, obučavali i naoružavali, ali ih nisu "konkretno usmjeravali" na ubistva, zlostavljanja i progone Bošnjaka i Hrvata, rekao je predsjedavajući sudija Ori prije četiri godine. S njim se složila druga članica vijeća, sutkinja Elizabet Gvanca (Elizabeth Gwaunza) iz Zimbabvea, ali ne i treća – francuska sutkinja Mišel Pikar (Michele Picard). Ona je bila protiv oslobađajuće presude.

"Suprotno mišljenje" sutkinje Pikar

Po njenoj ocjeni, Stanišić i Simatović su imali presudnu ulogu u etničkom čišćenju područja i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini jer su osnivali, naoružavali i i imali pod kontrolom paravojne i policijske jedinice koje su vršile operacije etničkog čišćenja. Obojica su znali za zločine i zlostavljanja koje čine te jedinice i nisu ih ni povlačili ni rapuštali.

Po sutkinji Pikar, vijeće je utvrdilo da su Martić i "Milicija Krajine" počinili ubistva i deportaciju preko 80 000 Hrvata, a dvojica optuženih su ih dalje pomagali. Prema tome, oni su direktni saučesnici. Francuska sutkinja je navela da je DB Srbije finansirala i naoružavala Arkanovu jedinicu koja je činila zločine u Bosni i Hercegovini, osobito u Zvorniku, Bijeljini i Sanskom Mostu, što su i Stanišić i Simatović evidentno znali.

Optuženi su sve radili sa punom sviješću da jedinice koje su osnovali i pomagali, zajedno sa šefovima tih jedinica koje su postavili, čine teške zločine i progone i odgovorni su za to. Sve što su učinili i za šta im je suđeno imalo je "konkretnu usmjerenost" da se počine zločini, a ne suprotno, bio je zaključak sutkinje Pikar u obrazloženju svog "suprotnog mišljenja" u odnosu na drugo dvoje članova vijeća.

Suđenje ispočetka

Tužilaštvo je u svojoj žalbi tražilo odbacivanje "konkretne usmjerenosti" kao osnove za oslobađajuću presudu, prije svega jer takav princip ne postoji u međunarodnom pravu

niti se može naći u praksi Haškog Tribunala prije izricanja oslobađajućih presuda Perišiću i Stanišiću i Simatoviću.

Razmotrivši te argumente, Žalbeno vijeće je u decembru 2015. zaključilo da su na prvostepenom suđenju počinjene greške, posebno u primjeni takozvanog standarda "konkretne usmjerenosti", poništilo oslobađajuću presudu i naložilo da suđenje počne ispočetka po svim tačkama optužnice, po kojoj su bivši šefovi tajne službe Srbije Stanišić i Simatović oslobođeni krivice.

Umjesto prethodnog vijeća sudije Orija, formirano je novo Pretresno vijeće, kojem predsjedava sudija Barton Hol (Burton Hall) sa Bahama, a članovi su Južnokorejanac Seon Ki Park i sutkinja Solomi Balungi Bosa (Solomy Balungi Bossa) iz Ugande.

Na predraspravnoj konferenciji danas poslijepodne će to vijeće razmotriti na koji način će se održati ponovljeno suđenje, da li će se iznositi novi dokazi ili preispitivati stari, kao i druge detalje postupka. U raspravi će biti riječi i o zdravstvenom stanju Jovice Stanišića, to jest njegovoj "procesnoj sposobnosti", što je opterećivalo i prvo suđenje. Po srijedi je veliki i složen proces jer se odnosi na veliki broj zločina počinjenih u četiri godine rata u dvije države – Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Očekuje se da će ponovno suđenje Stanišiću i Simatoviću pod istom optužnicom da su učestvovali u "udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem nasilnog i trajnog protjerivanja Hrvata i Bošnjaka činjenjem ubistava i zločina", početi sljedeće sedmice.