1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srpska protestna kakofonija

20. januar 2019

Jedni protiv kapitalizma, drugi protiv abortusa, a treći sa četničkim zastavama. Ali svi protiv Vučića. Da li svi ti razni protestni zahtjevi u Srbiji mogu u isti koš? I da li treba biti radikalniji?

https://p.dw.com/p/3BrCs
Proteste Serbien
Foto: DW/S.Kljajić

Protestima, koji se već sedmicama održavaju u Beogradu, ali i u drugim srpskim gradovima, odjekuje kakofonija  – što vrijednosna, što organizaciona.

„Molim vas, ne osvrćite se na to ko je pored vas. Imamo mnogo važniji i veći cilj ispred nas", poručio je jedan od organizatora protesta glumac Branislav Trifunović. I zaista, jedni s drugima šetaju oni s lijeva i oni s desna, oni protiv kapitalizma i oni protiv abortusa, sa četničkim i vojvođanskim zastavama – svi spremni, čini se, da zarad cilja zažmure na jedno oko.

Organizaciona kakofonija se, izgleda, teže prašta. Naime, protesti koji su počeli pod sloganom „Stop krvavim košuljama", inicirani napadom na lidera Ljevice Srbije Borka Stefanovića i predvođeni opozicijom, mjesec dana kasnije se organizuju pod novim sloganom uz isticanje da su organizatori građani, a partije samo pozvane da podrže.

I dok se već na toj liniji između „organizatora" i „opozicije" preko društvenih mreža i medija razmjenjuju međusobne kritike, s drugih strana stižu tihe optužbe da se opozicija u stvari samo krije iza „nestranačkih organizatora".

Proteste Serbien
Foto: DW/S.Kljajić

"Potpuno je jasno ko stoji iza ovoga"

„Mi izlazimo na ove proteste i izlazili bismo i da ih organizuje neko drugi jer je nezadovoljstvo ogromno", kaže za DW Radomir Lazović iz Inicijative „Ne davimo Beograd". „Ali laž je neprihvatljiva. Neprihvatljivo je to licemjerje kojim se služe političari tradicionalnih političkih partija, koje su s razlogom izgubile povjerenje, i to guranje nekih kao novih ljudi, a u stvari je potpuno jasno ko stoji iza toga", kaže Lazović.

Jedan od lidera studentskih protesta u Novom Sadu 2017. godine Miran Pogačar kaže da je i sam bio pozvan od pojedinaca iz opozicionih partija da organizuje proteste. Poziv nije prihvatio, ali na proteste dolazi, jer podržava ljude koji razloga za protest svakako imaju na pretek.

„Ne slažem s opozicijom koja pokušava da artikuliše taj bijes ljudi i s načinom na koji oni to pokušavaju. Ali smatram da sad ipak treba njima dati šansu, pošto su se žalili da nemaju priliku da artikulišu politiku. Evo, sada imaju apsolutno priliku da sve urade što planiraju, ali s te strane imaju i enormnu odgovornost", kaže Pogačar za DW.

Prisustvo partija je ipak korak naprijed, smatra Željko Stanetić iz Vojvođanskog građanskog centra. „Iz razloga što su se običnim građanima partije zgadile, što je loše za sistem jedne zemlje, jer ignorisanje političkih partija i organizacija može da donese samo negativne efekte i mislim da su građani konačno shvatili i da je opozicija dio građanstva", smatra Stanetić.

A do izbora i glasanja po fer uslovima, kako je poručio glumac Milorad Kapor na protestu moraće „još mnogo vode da proteče Dunavom". „Normalno je da se meni i većini vas nestranačkih ličnosti ne dopada političko nečinjenje onih prethodnih, ali se nadamo da smo se ovdje svi skupili zbog jednog i jedinog zajedničkog imenitelja, a to je demokratska i uređena Srbija", rekao je Kapor u Novom Sadu.

Proteste Serbien
KontraprotestiFoto: DW/S.Kljajić

Koji je sljedeći korak?

Mogu li šetnje ubrzati tok Dunava? Teško, smatraju naši sagovornici, iako proteste svesrdno podržavaju kao način mobilizacije podrške. „Mislim da su protesti, bez obzira na broj učesnika, jako značajna stvar jer je to manifestacija šireg nezadovoljstva", smatra Radomir Lazović. „Ali čini se da je broj ljudi koji je spreman da izađe na ulice ostao manje-više isti i to je nekih par desetina hiljada ljudi. Mene zanima na koji način sve ove partije planiraju da uključe druge ljude koji ostaju pasivni."

„Nedostaje jasna artikulacija zahtjeva", dodaje Stanetić. „Jedini zahtjev ovih protesta koji je jasan jeste 'stop diktaturi', ali iza toga bi trebalo da se pojave konkretniji zahtjevi i da se ne leluja toliko", smatra Željko Stanetić iz Vojvođanskog građanskog centra.

Pogačar ipak ističe da na miran protest Vučić neće reagovati. „Naučili smo tu lekciju. Mora se upotrebiti jedini način koji ova vlast razume, a to je sila, neka vrsta političke prisile, prije svega okupiranje raznih bitnih institucija, kako bi bilo kakvi zahtjevi koji se iznesu bili ispunjeni", kaže Pogačar za DW.

Za sada, jedino što je izvjesno je da se uprkos razmiricama, nejasnoćama, zimi i efikasnoj propagandi vlasti, protesti iz Beograda šire na druga mjesta u Srbiji. Prema pisanju medija i najavama organizatora, za sljedeću nedjelju najavljuju se protesti i 20 gradova – od Novog Sada do Kuršumlije i od Šapca do Zaječara.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android