Srbiji datum, BiH kritika

Kao i svake godine kraj decembra je vrijeme za završne evropske sastanke na kojima se, između ostalog, usvajaju i zaključci o napretku zemalja koje se nalaze u procesu proširenja Unije. Tako će se ove nedjelje pitanje evrointegracija Albanije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Kosova naći na dnevnom redu prvo ministra, a zatim i lidera EU koji će se okupiti u Briselu. Očekuje se da, već danas (16.12.) ministri spoljnih poslova zemalja članica, na marginama sastanka Savjeta, razmijene mišljenja o situaciji na Zapadnom Balkanu. Najvažnija rasprava za region slijedi u utorak (17.12.) kada bi Savjet za opšte poslove EU trebalo da usvoji zaključke o napretku u 2013. godini za sve zemlje koje se nalaze na evropskom putu i da da eventualne preporuke za naredne korake. Ove godine Albanija i Srbija su zemlje koje imaju najveća očekivanja. Tirana, kao i prošle godine, kada nije dobila zeleno svjetlo od zemalja članica, očekuje staus zemlje kandidata, a Beograd datum za početak pregovora o članstvu. Diplomatski izvori navode da će Crna Gora biti „pohvaljena“ za nastavak procesa pregovora o pridruživanju, dok se Makedonija i BiH ne mogu nadati pozitivnom izvještaju. U Briselu se ocjenjuje da u pridruživanju najviše zaostaje Bosna i Hercegovina, koja je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja još nije podnijela zahtjev za članstvo.

Srbija u očekivanju datuma za pregovore...

Šefica evropske diplomatije, Ketrin Ešton, koja predsjedava Savjetom ministara spoljnih poslova, trebalo bi da danas „razmijeni mišljenja“, a sutra i predstavi svoj izvještaj o napretku Beograda i Prištine u procesu normalizacije odnosa. Od tog izvještaja u velikoj mjeri zavisiće debata u Savjetu za opšte poslove EU i odluka o zakazivanju prve međuvladine konferencije Srbije i EU, odnosno zvaničnog početka pregovora o članstvu Srbije u EU. U ovom trenutku tehničke radne grupe Beograda i Prištine i dalje vode razgovore kako bi pokušale da ostvare napredak u oblasti pravosuđa, jedinoj oblasti koja je ostala kao „otvoreno pitanje“ u izvještaju Ketrin Ešton. Nezvanično se može čuti, da bi, umjesto „idealnog“ (koji podrazumijeva dogovor o pravosuđu) šefica diplomatije EU, u slučaju izostanka tog dogovora, trebalo da predstavi pozitivan izvještaj dovoljan da zemlje članice EU odluče da Srbiji daju datum za početak pregovora. Iz litvanskog predsjedavanja EU kažu da je najrealnije očekivati da taj datum bude „prije tokom nego krajem januara“.

..i pregovaračkog okvira

Ono što u ovom trenutku takođe još nije izvjesno jeste kako će izgledati pregovarački okvir za Srbiju, odnosno kako će u njemu biti raspoređenja pitanja koja se odnose na normalizaciju odnosa sa Kosovom. U EU postoji jedinstven stav kada se radi o “paralelizmu” procesa pregovora o pridruživanju i dijaloga o normalizaciji odnosa. Međutim Evropske komisija i jedan broj zemalja članica zalažu se za pregovarački okvir u kome bi pitanja koja se odnose na normalizaciju odnosa sa Kosovom bila skoncentrisana u jednom, posljednjem poglavlju 35. Tako bi se onemogućile eventualne blokade drugih poglavlja zbog otvorenih pitanja Beograda i Prištine. Sličan nacrt pregovaračkog okvira predložila je i trenutno predsjedavajuća Savjetom EU Litvanija koja se, kako diplomatski izvori navode, zalaže za manje uslovaljavanja Srbije “kosovskim pitanjem” tokom pregovora o članstvu, koji bi, između ostalog, trebalo da dodvedu do “sveobuhvatne normalizacije odnosa” dvije strane. Sa druge strane postoji “tvrđi stav” Njemačke i Velike Britanije koje očekuju “potpunu i pravno obavezujuću” normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, i smatraju da u pregovorima Srbije sa EU otvorena pitanja koja se tiču Kosova “ne treba da budu vještački izdvojena iz poglavlja gdje su relevantna i opravdana.“ Nepostizanje dogovora o pravosuđu između Beograda i Prištine može poslužiti kao dodatni argumet ovim zemljama za insistiranje na „tvrđoj liniji“ kada su u pitanju i pregovarački okvir i datum za Srbiju. Kakva god odluka bude donijeta u utorak na Savjetu ministra za opšte poslove, ona bi trebalo da bude i konačno odobrena na samitu lidera EU koji se održava 19. i 20. 12. u Briselu.

Autorica: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić