Srbijanska rezolucija nema izgleda za uspjeh

Generalna skupština Ujedinjenih naroda neće donijeti odluku koja će biti u suprotnosti sa odlukom Međunarodnog suda pravde, ocjenjuje Kristijan Tomušat (Christian Tomuschat), njemački stručnjak za međunarodno pravo. Biće to neuspjeh za Srbiju, jer će postati jasno da Srbija za svoju politiku nema podršku Međunarodne zajednice, kaže Tomušat.

„Ne vjerujem da bi Međunarodni sud pravde i Generlana skupština UN-a donijele kontradiktorne odluke, jer se obe institucije nalaze pod okriljem sistema Ujedinjenih naroda. I za samu Generalnu skupštinu bi bilo najbolje ukoliko se ne bi suprotstavila Međunarodnom sudu pravde.“

„Ni u Briselu ne znaju šta hoće“

Stvarni problem kako Srbije, tako i Kosova nije diskusija u Nju Jorku, već odnosi sa Evropom, smatra Gerald Knaus, predsjednik Inicijative za evropsku stabilnost. Priština i Beograd izloženi su velikom problemu koji nije riješen odlukom Međunarodnog suda pravde. Vlada Srbije treba objasniti svojim biračima da im je propao plan i dato obećanje da će pristupiti Evropskoj uniji i istovremeno zadržati Kosovo. Kosovo, opet, ni nakon odluke Međunarodnog suda nisu priznale sve članice Evropske unije, a nema izgleda ni da to uskoro i učine, objašnjava Knaus. „Istovremeno, i u Briselu imaju problem. Svaki evropski ministar spoljnjih poslova nosi drugu poruku kada dođe u službenu posjetu Beogradu. Evropska unija gubi svoju vjerodostojnost, jer ne govori istim jezikom. Nije jasno definisano šta to očekuje Srbiju i Kosovo, a to na svim stranama rezultira razočarenjem i gorčinom.“

I Rusija bi mogla da prizna Kosovo, ako.....?

Evropljani su svjesni koliko je Kosovo problematično za Srbiju. Zato i imaju razumjevanje što vlada Srbije i međunarodno zastupa svoj stav o Kosovu, kaže Peter Vajs (Weiß), predsjedavajući Parlamentarnom grupom za Jugoistočnu Evropu u njemačkom Bundestagu. Vajs, inače član njemačke vladajuće stranke Demohrišćna smatra da predavanje nove Rezolucije o Kosovu neće pogoršati odnose Srbije sa Evropom, ali da ne možemo očekivati ni poboljšanje. „Vlada Srbije mora provoditi ove međunarodne akcije zbog svoje unutrašnje politike. Na tom planu će možda i imati neki uspjeh i dejstvo. Međutim, vjerodostojnost vlade Srbije na spoljnopolitičkom planu sa ovakvim akcijama neće biti pojačana.“

Dođe li do pogoršanja odnosa između Srbije i Evropske unije, vlada Srbije se neće moći osloniti ni na Rusiju, ocjenjuje Aleksandar Rar (Alexander Rahr), direktor programa za Rusiju i Evroaziju u Njemačkom društvu za spoljnu politiku. Rusija je posljednjih godina izgubila uticaj na Balkanu. To što srpska vlada Rusiju kao svog zaštitnika povremeno pokušava da uvuče u igru, je pokušaj da prijeti zapadu, objašnjava Rar. Tvrdi, međutim, da na Zapadu znaju da između Rusije i Srbije danas nema više strateškog prijateljstva. „Polazim od pretpostavke da je Rusija sprema da prizna nezavisnost Kosova, ukoliko zapadna državna zajednica prizna nezavisnost Abhazije i Južne Osetije.“

Autor: Selma Filipović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić