Srbija-Kosovo: mala očekivanja od sastanka na Ohridu

Zajednica srpskih opština (ZSO), čije je formiranje dogovoreno i ratifikovano u Skupštini Kosova 2013, sada je, čini se, ključ evropskog prijedloga sporazuma. To je u suštini odgovor međunarodne zajednice na realnost u kojoj postizanje sveobuhvatnog pravno-obavezujućeg sporazuma sada nije moguće i zato naslijeđe Briselskog dijaloga treba spasavati.

Na sastanku na Ohridu u subotu 18. marta, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti trebalo bi da se, uz posredovanje EU, dogovore oko redoslijeda sprovođenja tačaka baznog sporazuma koji su strane prihvatile na sastanku u Briselu 27. februara. Pritom je tzv. implementacioni aneks, koji je sastavni dio sporazuma, pravi kamen spoticanja.

„Sudeći po atmosferi koja je kreirana u medijima i po aktivnostima visokih međunarodnih predstavnika koji se bave problemom odnosa Kosova i Srbije, logično bi bilo očekivati da će u Ohridu zaista doći do nekog napretka – ali napretka na nivou pristajanja na taj aneks puta implementacije. I to bi bilo to. A da li ćemo i kakve rezultate od toga kasnije vidjeti – ostaje neizvesno", kaže za DW Goran Avramović, urednik Radija Kim iz Čaglavice.

Ima li alata za sprovođenje dogovorenog?

Optimizam međunarodnih predstavnika da će se na Ohridu postići dogovor o implementacionom aneksu opada kako se dan pregovora bliži. Oko formiranja ZSO, skeptična je i srpska zajednica na Kosovu. Vidjela je slične diplomatske ofanzive i ranije, kao i njihov neuspjeh. 

„Moram da podsjetim da je još 2016. tadašnji potpredsjednik SAD Džo Bajden, prilikom posjete Prištini, tražio od tadašnjih vlasti u Prištini da ZSO bude formirana – pa ona ipak nije bila formirana. Tako da već imamo primjere odbijanja sprovođenja ZSO, čak i kada na tome insistira Amerika“, kaže Avramović.

Pa čak i da do dogovora o implementaciji dođe, to nije garancija da će se izaći iz začaranog kruga upravljanja krizama, smatra Avramović: „Bojim se da ćemo vrlo brzo nakon tog dogovora ponovo dospjeti u nekakav ćorsokak. Da li je međunarodna zajednica ovoga puta spremila ozbiljne alate kojima će tretirati te situacije i koji mogu da preduprijede eskalaciju – to nam još nije jasno.“

Brojne visoke diplomate jesu govorile o nagradama i kaznama za (ne)konstruktivnu stranu u dijalogu, ali ti instrumenti još nisu viđeni na djelu

„Odbijanje sprovođenja ZSO bi moglo da dovede do prijevremenih izbora, ali da bi do njih došlo, mora da dođe, ili do ozbiljne unutrašnje političke krize na Kosovu – koju moram da priznam kada su u pitanju politički faktori kosovskih Albanaca ne vidim – ili da narod bude jako nezadovoljan činjenicom da trpe nekakve sankcija zbog odluka svojih političkih lidera", navodi Avramović i dodaje da bi npr. uskraćivanje najavljene vizne liberalizacije mogao da bude znak glasačima da traže promijenu vlade.

Srpska lista ipak na izborima?

U isto vrijeme, došlo je i do spuštanja očekivanja međunarodne zajednice. Tako je posrednik EU Miroslav Lajčak najavio da na Ohridu ne očekuje dogovor o ZSO, a američki ambasador u Prištini Džefri Hovenijer kaže da se nada da će ishod sastanka biti odluka Srpske liste da izađe na lokalne izbore u aprilu. 

U vrijeme kad su prošle godine podnijeli ostavke, politički predstavnici iz Srpske liste uslovili su povratak u institucije, kao i učešće na lokalnim izborima, formiranjem ZSO. Za prve izbore, zakazane za decembar prošle godine, nisu se kandidovali, a pokušaji Centralne izborne komisije da glasanje organizuje uprkos protivljenju Srpske liste, doveli su do nasilnih incidenata i podizanja barikada.

Zbog nestabilne bezbjednosne situacije izbori su zatim odloženi za april, ali je otada malo šta urađeno kako bi se obezbijedila normalna atmosfera za održavanje izbora. Rok za prijavu kandidata za izbore je 23. mart. Prethodni je bio 18. mart, ali je pomjeren za kasnije, vjerovatno upravo zato da bi se stvorio prostor da sastanak na Ohridu nešto promijeni. 

Pitanje optike

Ukoliko Sprska lista ostane pri odluči da izbore bojkotuje, izlaznost će biti rekordno niska. Kosovo, međutim, nema donju granicu izlaznosti ispod koje bi se izbori smatrali neuspješnim, tako da će se svaki rezultat smatrati legitimnim.

S druge strane, učešće Srpske liste na izborima jedini je garant da se proces glasanja može sprovoditi kao i prethodnih godina – u srpskim školama. Naime, od novembra 2022. kada su Srbi napustili institucije, na sjeveru Kosova nema institucionalnih kapaciteta za organizaciju izbora. Oko 150 redovnih policajaca albanske nacionalnosti razmješteno je u četiri opštine na sjeveru, kao i više stotina pripadnika Specijalne policije koji su trajno na sjeveru od aprila 2022. Nedovoljno je dakle redovnih policijskih snaga za obezbjeđivanje izbora, a upitna bi bila „optika izbora" ako bi ih obezbjeđivale specijalne jedinice.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu