Srbija još uvijek ima obaveza prema Hagu

Nakon isporučenja Hagu svih optuženih za ratne zločine stekao se utisak da je Hag završena priča, i da sve buduće posjete glavnog tužioca imaju više ceremonijalni karakter. Tome je doprinijelo i nezadovoljstvo srpskih vlasti nakon presude hrvatskim generalima, kada je navedeno da će se saradnja sa Hagom svesti samo na tehnički nivo. Međutim, kako se navodi nakon sastanka Bramerca sa srpskim zvaničnicima, saradnja sa Hagom je ipak ocijenjena kao veoma dobra. U oblasti dostavljanja dokumentacije, pristupa arhivama državnih organa i svjedocima, ta saradnja se odvija na veoma visokom nivou i nema otvorenih pitanja, ističe se u saopštenju iz kabineta predsjednika Nacionalnog savjeta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasima Ljajića.

Mreža jataka haških bjegunaca

Stvoren je pogrešan utisak da Srbija završava svoje obaveze prema Haškom tribunalu isporučivanjem optuženih za ratne zločine, ističe za DW Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji: „U javnosti preovlađuje taj utisak da Haški tribunal više nema nikakva potraživanja u odnosu na Srbiju. Međutim, tu još uvijek postoje određene obaveze koje su u javnosti malo poznate. To se prije svega odnosi na tu mrežu jataka haških bjegunaca, i to prije svega onih koji su čuvali Ratka Mladića. To je još uvijek obaveza Srbije sa kojom će ona morati da se pozabavi, iako tu nema nekog velikog napretka.“

Pitanje jataka je još uvijek važna stavka kada je riječ o izvještavanju Haškog tribunala pred Ujedinjenim nacijama, smatra Sonja Biserko. Time ćemo morati da se ozbiljnije pozabavimo, jer to dosta govori o konspiraciji samog društva, kaže Biserko: „Znači, ne radi se tu samo o otkrivanju ljudi koji su bili u toj mreži, nego o čitavoj toj organizaciji od strane države i društva, koji su učestvovali u toj prećutnoj zavjeri protiv Haškog tribunala.“

Saradnja nikada nije prestala

Iako su srpske vlasti najavljivale smanjivanje saradnje sa Hagom na tehnički nivo, osnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić za DW ocjenjuje kako do toga u praksi nikada nije zapravo ni došlo: „Iako je bilo te političke ljutnje u odnosu na presudu hrvatskim generalima, i najave o samo tehničkoj saradnji sa Hagom, mislim da se to nikada nije ni dogodilo. Srbija i njena vlada nisu pravile probleme, i nisu blokirale saradnju, a to znači dostavljanje dokumenata, pozivanje svjedoka, i ovi postupci protiv jataka. Ovdje nikada nije rečeno da se sa svime time prestaje.“

Suočavanje Srbije s onim što je činila 90-ih

Izvještaj koji Bramerc podnosi u UN sada više nema značaj kao u vrijeme dok Srbija nije isporučila sve optužene, smatra Sonja Biserko. Taj izvještaj će više govoriti o tome kako se Srbija odnosi prema svojoj nedavnoj prošlosti, kaže Biserko. Nataša Kandić s druge strane upozorava da Bramerc boravi u Beogradu uoči određivanja datuma pregovora sa EU, i da taj izvještaj može imati značajnu ulogu. Ali, „svakako očekujem da će taj izvještaj biti pozitivan“, kaže Nataša Kandić.

Postoji još jedna obaveza o kojoj se veoma malo govori, ističe Biserko. To je suočavanje sa tim presudama, i suočavanje sa njima kao nekom sudskom istinom u pogledu onoga što je Srbija činila devedesetih godina u tim ratovima, kaže Biserko.

Autor: Ivica Petrović

Odgovorna urednica: Marina Martinović