Manje demokratije i Kosova, više protesta

Političari koji su srušili Slobodana Miloševića 2000. godine obećavali su Srbiju kao uređenu, u suštini – dosadnu zemlju. Ali, protekla godina je još jedna u nizu koju su obilježili burni politički događaji. 

Tokom 2024. godine mnoge stvari su postale još gore u odnosu na vrijeme demokratskih promjena 5. oktobra 2000, jer je praktično ukinut parlamentarizam u Srbiji i zemlja se našla na pragu jednopartijskog sistema. 

Nemoć da se bilo što postigne u institucijama nakon tragedije u Novom Sadu dovela je do masovnog protesta studenata, koji prije svega zahtijevaju da se aktivnosti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića vrate u ustavne okvire i da institucije počnu raditi svoj posao. 

Svaka opoziciona aktivnost, aktivizam ili kritički sud o potezima vlasti, promatraju se kao ilegalna i ekstremistička aktivnost. 

Protekle godine Srbija je dobila novu vladu 30. travnja, i to je najmnogoljudnija Vlada od 2000. godine. Vlada je izabrana nakon izbora u prosincu 2023, koje su obilježile brojne neregularnosti. 

Održani su i lokalni izbori, na kojima je većinu također osvojila Srpska napredna stranka. 

Godinu za nama obilježilo je i dramatično ukidanje preostalih srpskih institucija na Kosovu, ukidanje dinara kao službene valute, a Beograd sada kontrolira samo školstvo i zdravstvo. 

Nakon rušenja nadstrešnice u Novom Sadu, vlast je nizom manevara pokušala skinuti odgovornost sa sebe, ali je, uprkos tome, studentski bunt obilježio kraj godine. Očekuje se da će protesti biti vruća tema i u 2025. godini. 

Protest zavisi od opšte mobilizacije

Kakav će biti obim studentske pobune u 2025. godini i hoće li imati uspjeha, prvenstveno zavisi od toga hoće li se pridružiti i drugi dijelovi društva, ocjenjuje za Deutsche Welle politički analitičar Đorđe Vukadinović: 

„Samo izbijanje protesta je svojevrsna senzacija, a hoće li opstati, ostaje velika dilema. Protesti će se sigurno nastaviti i u 2025. godini, ali podrška mora rasti i prerasti u širi društveni pokret, ili će polako oslabiti,“ kaže on. 

„Ključno pitanje nije hoće li studenti izdržati, već hoće li druge društvene grupe, organizacije i pojedinci istupiti i aktivno se uključiti u pokret,“ dodaje Vukadinović. 

Razvoj ovog protesta nadmašio je sva očekivanja, ističe za DW Dušan Spasojević s Fakulteta političkih nauka u Beogradu. 

„Možda su male šanse za generalni štrajk ili prelaznu vladu, ali mislim da smo u velikoj zoni neizvjesnosti. Ono što se činilo nemogućim prije nekoliko sedmica sada nije izvjesno, ali je svakako moguće.“ 

„Što se tiče situacije u visokom obrazovanju, znam da se razmatraju opcije kako bi se profesori pridružili studentima – a slično se dešava i u drugim oblastima – tako da situacija ide u pravcu generalnog štrajka,“ kaže Spasojević. 

Vlast oprezno o izborima

Potencijalna opcija vlasti za izlazak iz krize mogli bi biti vanredni izbori, ali za sada ta opcija nije na stolu. Vrh vlasti izbjegava takve najave, osim ako se ne računa još jedan neuspješni pokušaj Aleksandra Vučića da prijeti ostavkom uz riječi „jer mu je svega dosta“. 

Politički analitičar Đorđe Vukadinović smatra da se mogućnost izbora ipak ne može isključiti. 

„Mislim da i režim tu opciju razmatra, ali sada je situacija drugačija u odnosu na ranije slučajeve raspisivanja izbora. Vjerovatno bi to učinio da je siguran da će opozicija na njih izaći. Trenutno to nije izvjesno, i zbog toga tu opciju javno i ne nudi,“ kaže Vukadinović. 

S druge strane, iz perspektive vlasti izbori su najjeftiniji izlaz iz krize, napominje politikolog Dušan Spasojević. 

„Raspisivanje izbora prebacilo bi odgovornost na opoziciju, koja je podijeljena i vjerovatno bi se oko toga posvađala. Problem je što bi to i dalje bila rizična situacija za vlast. Može se desiti da raspišu izbore, ali da se kriza samo dodatno produbi,“ objašnjava Spasojević. 

„U tom scenariju možemo zamisliti ono što je do sada bilo nezamislivo – da SNS izgubi izbore ili da im se parlamentarna većina značajno smanji. Odluka o izborima vjerovatno će zavisiti od daljeg razvoja protesta,“ zaključuje Spasojević.

 Klaster 3 – nagrada za raspad demokratije?

Kada je teško za Vučića, na scenu stupa Evropska unija. Ili se bar takav utisak stekao u srpskoj javnosti nakon učestalih najava da bi Srbija mogla da u januaru ili februaru otvori klaster 3 u pregovorima sa EU, što opozicija vidi kao nagradu nedemokratskom režimu.

Režim je uložio dosta energije u promovisanje uglavnom zaboravljenih evropskih integracija, jer kako kaže Đorđe Vukadinović „to je tema koja praktično previše ne zanima birače ni vlasti ni opozicije“.

„To je sada prilično skrajnuta tema, koju Vučić napadno promoviše u pokušaju da otupi oštricu protesta. Mislim da Vučić to više radi zbog spoljašnjih aktera, kako bi odobrovoljio vlasti u zapadnim prestonicama nego što je zaista privržen evropskom putu“, napominje Vukadinović.

Vlast je ponudila neke ustupke kako bi dobila klaster 3, primećuje Dušan Spasojević, i dodaje „da je to trebalo da bude signal kako i dalje traju evropske integracije“.

„U ovom trenutku vlast zaista ne može da daje neke ustupke, jer bi se to tumačilo kao slabost, tako da će otvaranje tog klastera zavisiti od procjene pojedinih evropskih zemalja. Tek bi zvanični prekid evropskih integracija možda uzdrmao vlast i zabrinuo neke ekonomske krugove“, ističe profesor Fakulteta političkih nauka.

Napuhani balon trampomanije

Početkom godine na scenu stupa i nova američka administracija. Pobjeda Donalda Trampa donekle je euforično dočekana u režimskim krugovima, jer tamo procjenjuju da će to značiti i mnogo bolji položaj Srbije, prije svega oko Kosova.

Taj entuzijazam se donekle bazira i na poslovnim aranžmanima koji su članovi uže Trampove familije dogovorili u Beogradu.

Dušan Spasojević procjenjuje da „nova američka administracija može značiti nešto više ulaganja i razvojnih prilika, ali da to može značiti i da se neće mnogo pažnje posvećivati pitanjima poput demokratije i ljudskih prava. Vlast u Srbiji ne može očekivati neke posebne ustupke kada je riječ o Kosovu, ili evropskim integracijama.“

Trampomanija u Srbiji ponekad dobija i karikaturalne dimenzije, dodaje Đorđe Vukadinović, i kaže „da će ta očekivanja brzo splasnuti, od Kosova pa nadalje, jer je i tokom prve četiri godine Trampove administracije ta politika išla u smjeru kosovske nezavisnosti. Ali, sad postoji nada da će taj pritisak biti ravnomernije raspoređen, i da će djelimično ići i prema Prištini“, ocjenjuje Vukadinović.

Povlačenje Srbije sa Kosova

Tokom 2024. godine države Srbije je na Kosovu bilo sve manje. Na osnovu događaja na kraju godine, kada su ukinute još neke srpske institucije, reklo bi se da će trend biti nastavljen i u 2025 godini.

„To što je Srbije na Kosovu sve manje, bez neke posebne reakcije javnosti, pokazuje da je smanjen značaj i te teme“, primjećuje Dušan Spasojević.

„Vučić je već pokušao nekoliko puta da skrene pažnju sa protesta na Kosovo, i to mu nije uspjelo. Mislim da će se taj trend nastaviti, ali ne mislim da će tu biti dramatičnih promjena i rješenja“, kaže Spasojević.

Srbije je svake godine sve manje na Kosovu – to je konstanta naprednjačke vlasti, skreće pažnju Đorđe Vukadinović.

„Cinici bi rekli da je to bio i razlog Vučićevog dolaska na vlast. Mislim da će se to povlačenje Srbije sa Kosova nastaviti“, kaže on i zaključuje:

„Možda će Trampova administracija ponuditi neki malo više fer sporazum, mada je pitanje šta bi to uopšte bila fer ponuda za srpsku stranu. Moguće je samo da bude manje ovakvih provokacija kakve je Kurti sprovodio poslednjih par godina“, zaključuje Vukadinović za DW.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu