Srbi na Zalazju - ljudski pristupiti svakoj žrtvi

Dvije manifestacije kojima u Srebrenici Bošnjaci i Srbi obilježavaju ratno stradanje svojih naroda obilježavaju se već godinama uporedo. Dok se stradanje Bošnjaka obilježava na, moglo bi se reći međunarodnom nivou, stradanje Srba se obilježava više simbolično, uglavnom kulturno-zabavnim i vjerskim programom. Stranih diplomata nema, a rijetko se pojavi i poneki visoki entitetski funkcioner. Parastos u Zalazju je u stvari i završni čin višednevne manifestacije pod nazivom „Petrovdanski dani“. Program ove srijede je činio obilazak nekoliko grobalja i pomen mrtvima u pravoslavnoj crkvi u Srebrenici. U selu Zalazje služen je parastos za 69 Srba ubijenih 1992. godine.

Predsjednik Opštinske organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i civila iz Srebrenice, Branislav Vasiljević kaže: “Kao i svake godine dolazimo da zapalimo svijeće i položimo cvijeće ovdje na ovom mjestu gdje je ubijeno 69 mještana Zalazja od kojih su više od polovine bili starci, žene i djeca. Žalosno je da nakon 25 godina za ovaj zločin, kao i za sve druge zločine nad Srbima u Srebrenici, niko nije odgovarao. Sramno je i ponižavajuće da Tužilaštvo i Sud BiH vode trenutno proces protiv Nasera Orića ali za svega troje od ovih 69 ubijenih na taj dan”.

Malo je iskrenosti među svima nama

Na pitanje može li biti pomirenja među ovdašnjim Srbima i Bošnjacima, kaže da može biti samo kada se oni, "Bošnjaci izvinu za srpske žrtve" i dođu ovdje. „Tek tada možemo pričati o pomirenju.”

Biljana Rakić, koja je u prošlom mandatu bila zamjenica načelnika Opštine Srebrenica kaže: "Ukoliko iskreno želimo pomirenje, najprije i sami moramo biti iskreni. Ono što sam ja do sada vidjela je to da iskrenosti jako malo ima među svima nama. Ono što ja očekujem od institucija i svih nas zajedno da prije svega ljudski pristupimo svakoj žrtvi i da svaka žrtva bude tretirana na jednak način”.

I Biljana Rakić je na Zalazju izgubila oca. Kaže da  je malo reći da se danas osjeća tužno. "Prošlo je 25 godina a još niko za počinjeni zločin nije odgovarao. Naše komšije Bošnjaci stalno govore da su se oni samo branili. Evo ja želim da ih pitam, od koga su se branili ili šta su tražili ovdje u selu koje je oduvijek bilo etnički čisto srpsko. Na taj dan ovdje u Zalazju je pored mog oca zarobljeno još devet civila koje su oni odveli i o kojima nismo znali ništa do prije pet godina kada su njihovi posmrtni ostaci nađeni u bivšem smetljištu.”

Na Zalazju je ove godine po prvi put bio i načelnik opštine Srebrenica, jer raniji načelnici, Bošnjaci, nisu dolazili na pomen srpskim žrtvama. Mladen Grujičić je za DW o mogućem pomirenju kazao: „Pomirenje je već nastupilo, ljudi su se pomirili, ali da bi to bilo potpuno i iskreno mora da se uvažava svaka žrtva  koja je pala na ovim prostorima jer jedino tako može da se vrati povjerenje”, kaže Grujičić.

Međunarodna zajednica dijeli žrtve na Srbe i Bošnjake

Što se tiče odnosa međunarodne zajednice prema srpskim žrtvama Grujičić kaže: „To je već ustaljena slika i poznata priča. Oni ne dolaze na ovakva stratišta i tako pokazuju da za njih srpske žrtve na postoje a mi ako to ne shvatimo i sami se ne borimo za pravdu, niko to za nas neće uraditi”.

Branislav Vasiljević o tome kaže: “Sve smo ih kao i uvijek na vrijeme uredno pozvali. Juče su svi bili u Potočarima. To je znak da oni dijele žrtve na Srbe i Bošnjake. Neka ih je sram, jer svaka žrtva je žrtva, bez obzira o kome se radi”.

"Žive su ih odveli Naserovi vojnici"

Rijetki su od porodica nastradalih želljeli da govore o svojim žrtvama i osjećanjima. Ilinka Bibić, koja je u ovom ratu izgubila tri nećaka, kratko je rekla: ”Ne mogu da govorim teško mi je”. Pokazuje rukom na spomenik Srbima ubijenim u Zalazju u Drugom svjetskom ratu i dodaje: "Evo, evo tu mi je tetka Ilinka, zvala se kao i ja, tu joj je muž i njihovo sedmoro djece koji su zaklani 1942.godine. Na ovom drugom spomeniku su mi bratić Ilija i dva sina od sestre Mare. Tijelo od jednog nismo još pronašli a žive su ih odveli Naserovi vojnici”, kroz suze govori Ilinka.

Srbi su današnjim parastosom u Zalazju završili program obilježavanja stradanja svog naroda u ovom kraju. Centralna manifestacija u spomen 3.267 stradalih civila i vojnika Birča i Podrinja održana je još 7. jula.