1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sport kao lijek u borbi protiv raka

Jörg Strohschein
4. februar 2020

Dijagnoza raka je za pacijente veliki šok. U razgovoru za DW profesor Wilhelm Bloch iz Njemačke visoke sportske škole u Kölnu objašnjava kakav utjecaj sport može imati na liječenja raka.

https://p.dw.com/p/3XAXQ
Symbolbild Sport Jogging
Foto: picture-alliance/Zuma Press/El Nuevo Dia de Puerto Rico/Jupiterimages

DW Gospodine Bloch, na kojem području Vi i Vaši kolege istražuju kada je u pitanju rak?

Wilhelm Bloch: Četiri od deset grupa ovdje na institutu se bave temom sporta i raka. Upravo radimo na jednom velikom EU projektu koji tematizira terapije s visokointenzivnim intervalnim treningom kod žena koje boluju od raka dojke. Mi želimo pronaći nove primjene i otkriti što se zapravo događa u tijelu kada se bavimo sportom? Mi istražujemo utječe li sport na tijek bolesti i terapiju. Taj odnos je posljednjih godina došao u središte zanimanja.

Kako se prije odnosilo prema ovoj temi?

Kada smo 2007. započeli s istraživanjem, bili smo usredotočeni na popratne pojave i njihovo suzbijanje. No s vremenom se ispostavilo da tjelesna aktivnost može više pomoći nego samo kod popratnih pojava.

U kojoj mjeri?

S jedne strane je tu prevencija. Sportaš sam po sebi čini nešto kako bi smanjio rizik od raka. S druge strane primjećujemo da sport pomaže pri rehabilitaciji. Trenutno u središte pozornosti dolazi sport kao pratnja terapiji kako bi se pojačali njezini efekti.

Symbolbild Patient Krebs Krebspatient jung
"Kada tjedno hodate šest sati, time smanjujete rizik za rak debelog crijeva za 40 posto ili rak prostate za 25 do 30 posto. Tako je i kod raka dojke. Kod raka debelog crijeva se situacija poboljšava dobrom prehranom a opet pogoršava kod prekomjerne težine."Foto: Colourbox

Što se događa u tijelu kada se jedan pacijent koji je obolio od raka bavi sportom?

Kroz sport se u tijelu pokreću procesi koji pomažu u borbi protiv tumora. Sportom se ne može izliječiti rak. No kroz sport tijelo dovodimo u situaciju da se bolje suoči s rakom ili da bolje prihvati terapiju. Središnji mehanizam je jačanje imunološkog sustava. Svaka tjelesna aktivnost pokreće u tijelu nešto poput stresa za imunološki sustav koji je tada spremniji za veće izazove i mijenja svoju aktivnost. Tada dolazi do procesa koji imaju direktni utjecaj na rak.

Kako to konkretno izgleda?

Primjer na kojem smo najviše istraživali su prirodne ubilačke ili NK stanice. One prepoznaju stanice tumora, napadaju ih i mogu ih uništiti. Mi to nazivamo litičkom aktivnošću što konkretno opisuje koliko stanica tumora je odstranjeno od zdravih stanica. Ove ubilačke stanice mogu biti različito aktivne a njihova aktivnost raste kod treniranih osoba i nakon tjelesne aktivnosti. No ima i drugih stanica koje igraju određenu ulogu kod raka i reagiraju slično.

Koliko su aktivne ove prirodno ubilačke stanice?

Mi polazimo od toga da je naše tijelo svakodnevno preplavljeno zloćudnim stanicama. Tijelo se, na sreću, može nositi s tim problemom. No u jednom trenutku to prestane funkcionirati i negdje u tijelu se počinju stvarati tumorna gnijezda. Ona mogu mirovati godinama no odjednom tumor počne rasti. Ova opasnost postoji u svakom trenutku. Kada postoje predispozicije onda ni sport ne može pomoći. Na primjer kod raka kože. No sport može manje slučajeve usporiti. To je veliki pomak za samog pacijenta. Pitanje je: koliko mogu smanjiti rizik od oboljenja?

Kako bi trebala izgledati sportska aktivnost koja bi spriječila rak?

Kada tjedno hodate šest sati, time smanjujete rizik za rak debelog crijeva za 40 posto ili rak prostate za 25 do 30 posto. Tako je i kod raka dojke. Kod raka debelog crijeva se situacija poboljšava dobrom prehranom a opet pogoršava kod prekomjerne težine

Professor Wilhelm Bloch forscht seit zwölf Jahren über die Wechselwirkung von Sport und Krebs
Wilhelm Bloch je pročelnik instituta za istraživanje krvotoka i sportske medicine na uglednoj Visokoj školi za sport u Kölnu. Foto: DSHS Köln

Kod kojih vrsta raka sport ne pomaže?

Kod nekoliko vrsta poput raka rektuma gdje nismo primijetili nikakve učinke. Kod rak pluća je učinak vrlo malen. Kod pušenja je rizik oboljenja mnogo veći nego pozitivni efekt koji donosi sport. No u principu se može reći da se svaka vrsta raka može preventivno suočiti s pojačanom tjelesnom aktivnošću.

Kako sport pomaže terapiji?

Stimulacija imunološkog sustava ima odlučujuću prednost. Ako se pravilno bavi sportom poboljšava se opće tjelesno stanje pacijenta. Pacijent koji je u dobroj kondiciji može podnijeti i više terapije. Pacijent koji je slabe tjelesne kondicije mora recimo, prekinuti kemoterapiju jer to fizički ne može podnijeti. Time se povećava opasnost da terapija ne uspije. U međuvremenu polazimo od toga da je kod pacijenata koji boluju od karcinoma tjelesna aktivnost zapravo obavezna.

Znači, što više sporta to bolje?

Činjenica je da profesionalni sportaši mogu izdržati mnogo intenzivnije i obilnije terapije.

Koji sportovi su najbolji, oni kod kojih nabijam kondiciju ili oni kod kojih povećavam mišićnu masu?

Naša istraživanja nas za sada nisu dovela toliko daleko da možemo dati odgovor na ovo pitanje. Najbolja je kombinacija s intenzivnim intervalima. Povećanje mišićne mase je važno jer se tijekom terapije ona gubi. Sport se može primijeniti i dozirati kao lijek.

Wilhelm Bloch je pročelnik instituta za istraživanje krvotoka i sportske medicine na uglednoj Visokoj školi za sport u Kölnu. Specijalno područje rada je praćenje prilagođavanja stanica fizičkoj aktivnosti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android